Kada se pogledaju podaci o monetarnoj statistici - posebno novčana masa M2 - oni pokazuju da se M2 uvećao u odnosu na godinu ranije, što ukazuje na to da je višak likvidnosti i dalje prisutan u sistemu.
"Kada govorimo o M2, tu konkretno pričamo o količini dinarske likvidnosti u bankarskom sektoru Srbije, a sam M2 monetarni agregat pored gotovine u opticaju uzima u obzir depozite po viđenju, ali i oročene dinarske depozite, i u potpunosti je refleksija svega što se dešava u našoj ekonomiji, imajući u vidu da je glavno sredstvo plaćanja zapravo srpski dinar", objašnjava Miloš Zečević, direktor sektora kontrolinga i računovodstva u Erste banci.
Opširnije
'Banke neće dirati naknade na postojeće ali mogu biti kreativne kod novih usluga'
Sporazum NBS i komercijalnih banaka o smanjenju naknada bliži se kraju.
30.08.2023
Pad kamatnih stopa od 2024?
Ovog leta svedočimo odlukama koje su dovele do istorijskih nivoa zaduživanja.
29.07.2023
'Stav NBS o maržama trgovaca je jednostran'
Iz Narodne banke Srbije su upozorili i da su marže trgovaca previsoke i da usporavaju pad inflacije.
28.08.2023
Kamatne stope nisu glavni uzrok niskih privatnih investicija
Fed i ECB ove sedmice, kao i NBS za dve nedelje, donose odluku o promeni kamatne stope
26.07.2023
Kada su u pitanju promene u odnosu na prethodnu godinu, Zečević naglašava da je 2022. bila jako specifična. "Kao što znamo, zbog izbijanja geopolitičkog sukoba i imali smo jako veliki pritisak na tržištu energenata gde je država, a posledično i javna preduzeća, imala uvoz koji je bio po znatno višim cenama. Pričamo o struji i o gasu. Sve se to reflektovalo negativno na trgovinski deficit, a posledično i na tekući račun. Samim tim, imali smo značajnu tražnju za evrima, prodaju dinara i zapravo odliv evra iz finansijskog sistema Srbije", kaže on.
Kako navodi, na drugoj strani smo, po izbijanju krize imali paničnu reakciju građana koji su povlačili svoju dinarsku štednju, bežali u evro i konvertovali depozite. "To se, naravno, pokazalo neopravdanim u mesecima nakon eskalacije sukoba, tako da sada imamo nivo dinara u sistemu koji dolazi od štednje građana na najvišem nivou."
Godina nakon toga donosi novi izazov - inflaciju. "U 2023. ulazimo na krilima jake inflacije koja je uticala na rezultate privrede. Privreda je u 2022. ostvarila rekordni rezultat. Pričamo o 864 milijarde dinara. To je 26 odsto veći rezultat nego prethodne godine i čak taj rezultat nije kažnjen drastičnim padom prometa u maloprodaji. S druge strane, u 2023. imamo usporenu kreditnu aktivnost prema stanovništvu u prvom kvartalu, niže cene energenata i nešto bolji uvoz, konstantno stabilne devizne prilive. Sve je to dovelo do rekordne količine dinara i zapravo činjenice da se evro prodavao, da ga je Narodna banka kupovala i na taj način organski podizala nivo dinara u bankarskom sektoru Srbije."
Postavlja se pitanje i kako je svemu ovome doprinela politika banaka prema dinarskim depozitima, a Zečević kaže da se mora priznati da je u proteklom periodu situacija nešto bolja.
"U toku jula meseca su banke u proseku za dinarske oročene depozite privrede plaćale nešto blago iznad šest odsto. To treba staviti u kontekst s činjenicom i podatkom da smo poslednji dan avgusta završili sa 600 milijardi dinara slobodnih viškova dinara u bankarskom sektoru", kaže on, dodajući da je to cifra nakon ispunjenja obavezne rezerve.
Od tog iznosa, kako navodi, čak 500 milijardi je završilo na Narodnoj banci, gde je novac plasiran po 5,53 odsto na poslednjoj reverznoj repo aukciji, čisto da može da se zaključi o koliko značajnom višku je reč. "Znači, ukupna potraživanja banaka od svih svojih klijenata u stanovništvu u dinarima iznose 785 milijardi dinara. Višak je značajan i kao takav jako lepo demonstrira u kom pravcu mora da ide prilagođavanje cene depozita. Znači da se vidi trend koji je bio prisutan i u prethodnih mesec-dva. Polako približavanje nekim nivoima do šest, ispod šest odsto."
Zečević objašnjava i da da zbog činjenice da je višak sterilizovan od strane Narodne banke Srbije povlačenjem kroz revezne repo transakcije, on ne deluje proinflatorno i to potvrđuje i usporavanje kreditne aktivnosti u dinarima i jako mali udeo dinara u ukupnom bankarskom sektoru.
Ceo intervju pogledajte u videu.