Industrijska proizvodnja je sporije rasla u junu u odnosu na maj ako se posmatraju međugodišnji podaci. Ukoliko se posmatra u odnosu na prosek prethodne godine, rezultati su drugačiji, odnosno industrijska proizvodnja je rasla u junu više nego u maju.
Kako kaže Aleksandar Radivojević, ekonomista FREN-a, ono što je bitno za industrijsku proizvodnju u Srbiji jeste da je rast ostvaren u prvoj polovini godine pre svega posedica rasta proizvodnje električne energije. "I to je posledica pre svega obilnih padavina koje su uslovile da rast proizvodnje električne energije iz hidroelektrana bude izuzetno visok. S druge strane, to nije posledica toliko dobrog poslovanja u okviru delatnosti proizvodnje električne energije, koliko lošeg poslovanja u prethodnoj godini. I mi sada upoređujemo rezultat ove godine s vrlo lošim rezultatima iz prethodnih godina, što statistika pokazuje kao rast."
Prema njegovim rečima, u drugoj polovini godine rezultati će se porediti s mnogo boljim rezultatima iz prethodne godine, tako da će rast svakako biti ostvaren. "Možemo očekivati i da će ovaj pad koji smo videli u poslednjih nekoliko meseci i u delatnosti rudarstva malo usporiti. Na kraju krajeva, verovatno treba očekivati neki blaži pad industrijske proizvodnje na kraju godine."
Opširnije
Srpska industrija usporava usled najava o nižoj tražnji
Ukupno 13 oblasti industrije zabeležilo je rast, dok je proizvodnja u 16 oblasti pala
31.07.2023
Industrijsku proizvodnju u Adria regionu čeka stagnacija, u najboljem slučaju
Razvoj stanja u nemačkoj privredi bitno će uticati na situaciju u Adria regionu.
24.07.2023
Da nije bilo EPS-a, ne bismo imali rast industrijske proizvodnje
Postoje naznake oporavka prerađivačke industrije, pre svega kod prerade i konzervisanja smrznutog voća i povrća i proizvodnji hrane za životinje
20.07.2023
Industrijska proizvodnja u aprilu bolja od 2022, ali lošija od marta
Indeks je u odnosu na prosek iz 2022. bio veći za 0,5 odsto, a za 0,4 odsto veći od nivoa iz prošlog aprila.
31.05.2023
Kada je u pitanju prerađivački sektor, Radivojević objašnjava da on i na nivou Evrope usporava i koči ga pre svega pad tražnje - zalihe na višem, narudžbine na nižem nivou ukazuju da prerađivačka industrija usporava.
Dešavanja u Evropi će se svakako odraziti i na privlačenje SDI i na spoljnu trgovinu. Kada su SDI u pitanju, Radivojević kaže da je priliv SDI u 2023. dosta visok. Međutim, bio je visok i u 2022. godini, pa uticaj na rast neće biti značajan. Glavni problem, kako kaže, predstavlja to što smo mi konkurentni po jeftinoj radnoj snazi i to je ono što privlači strane investitore u Srbiju. "Ukoliko pogledamo sektore koji su privukli najviše stranih direktnih investicija u poslednjih nekoliko godina, možemo videti da su to sektori u kojima su prosečne zarade niže od ukupne prosečne zarade u Srbiji."
Ukoliko fokus pomerimo na spoljnu trgovinu, Radivojević očekuje rast izvoza i usporavanje uvoza, a da će neto efekat na kraju biti pozitivan po platni bilans.
Inflacija, koja je u Srbiji i dalje dvocifrena, odražava se na konkurentnost izvoza jer povećava troškove proizvodnje proizvoda koji se izvoze, ali ne toliko koliko bismo mi očekivali.
"Određeni proizvodi koje Srbija izvozi nisu pod tolikim uticajem inflacije. Osim prehrambenih proizvoda, drugi proizvodi koji su glavni izvozni proizvodi Srbije, nisu zabeležili taj dvocifreni rast cena. S druge strane, postoje i proizvodi koji nisu promenili cenu u odnosu na prethodnu godinu u Srbiji, dok su njihove cene u inostranstvu porasle, pa su samim time određeni proizvođači i u prednosti."
Ceo razgovor s Aleksandrom Radivojevićem pogledajte u videu.