Obrenovačko autosaobraćajno preduzeće Strela objavilo je nameru da potpuno preuzme vlasništvo nad prevoznikom Lasta i time zaokruži kontrolu nad firmom čija privatizacija već godinama traje.
Strela je najavila ponudu za otkup 83,23 odsto akcija Laste, čime bi svom postojećem udelu od 16,77 odsto (385.752 deonice) dodala dodatnih 1,91 milion akcija, navodi se u podnesku Beogradskoj berzi od četvrtka.
Na dan objava o preuzimanju, inače nelikvidne deonice Laste zaključile su trgovanje skokom cene za skoro 30 odsto - sa prethodnih 389 na 504 dinara. Dnevni obim trgovanja iznosio je 433 akcije (mada je ukupna tražnja bila 1.470) i zabeležene su tri transakcije.
Opširnije

Privatizacija mora da se završi do kraja 2027, ove godine u planu sedam preduzeća
Ako privatizacija ne bude okončana do kraja 2027. godine, država pokreće stečaj i uzima imovinu društvenih preduzeća.
12.03.2025

Borba za građevinske gigante - preuzimanje Energoprojekta i Mostogradnje
Mostogradnja se nalazi na spisku kompanija za privatizaciju, a nad njom je bankrot proglašen 2021. godine, dok Energoprojekt uspešno posluje i listiran je na Beogradskoj berzi
27.12.2024

Produžen rok za privatizaciju, na koju čeka skoro 50 preduzeća
Rok za sprovođenje privatizacije u Srbiji, prema novoj regulativi, biće 31. decembar 2027. godine.
22.11.2024
Strela se obavezala "da će u roku od 15 radnih dana od dana nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje podneti zahtev Komisiji za hartije od vrednosti za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje akcija i objaviti ponudu za preuzimanje odmah, odnosno najkasnije narednog radnog dana", dodaje se u dokumentu.
Zakon o preuzimanju akcionarskih društava propisuje da kada akcije firme koja se preuzima nisu likvidne, ponuđač mora akcionarima najmanje da ponudi najvišu od tri cene - knjigovodstvene vrednosti akcija, procenjene fer vrednosti akcija i najviše cene po kojoj je ponuđač (ili lica koja sa njim zajednički deluju) stekao akcije s pravom glasa ciljnog društva u poslednjih 12 meseci.
Struktura vlasništva pod kontrolom države
Vlasnička struktura Laste je fragmentisana, ali pod jakim uticajem države. Najveći pojedinačni vlasnik je Akcionarski fond (odnosno građani zemlje) sa 29,7 odsto, a slede Strela sa pomenutih 16,77 odsto i Republika Srbija sa 13,78 odsto.
Depositphotos
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje drži udeo od 7,88 odsto, Nacionalna služba za zapošljavanje 2,75, a Republički zavod za zdravstveno osiguranje 2,63 odsto. Pojedine opštine takođe se navode kao manjinski vlasnici, prema podacima Centralnog registra depo i kliring hartija od vrednosti.
Iz navedenog se da zaključiti da će stav države po pitanju preuzimanja Laste biti presudan za ishod transakcije.
Podsetimo, početkom 2024. Grad Beograd je objavio da je prodao sve svoje akcije Laste - njih preko 260.000. Tada je identitet kupca ostao nepoznat, to jest transakcija je zavedena pod zbirni račun u Erste Banku. Naknadno objavljene informacije ukazale su na to da iza te transakcije stoji upravo Strela.
Treba reći i da je, prema podacima Centralnog registra, Strela već založila svoj postojeći paket od akcija kao obezbeđenje za kredit od 1,3 milijarde dinara.
Inače, Lasta je deo konzorcijuma prevoznika, koji sem nje čine lazarevačka Lastra, obrenovačka Strela i Strela iz Uba. Među njima, Lasta je jedina u većinskom državnom vlasništvu, većinski vlasnik Lastre je Strela iz Obrenovca, dok je vlasnik Strele i iz Obrenovca i iz Uba fizičko lice Miroslav Nikolić.
Za gubitaško preduzeće se razmatra UPPR
Lasta se već duže suočava sa ozbiljnim finansijskim izazovima - na kraju 2024. bila je u minusu od skoro 1,4 milijarde dinara.
Do kraja prošle godine Lasta je bila na listi kompanija Ministarstva privrede koje su mogle da očekuju privatizaciju u skorijem periodu, ali je početkom ove godine stavljena napomena da javni poziv za privatizaciju ne može da bude objavljen zato što su u toku aktivnosti u vezi sa Unapred pripremljenim planom reorganizacije (UPPR).
To znači da ostaje otvoreno pitanje da li će Strela, zbog loših poslovnih rezultata Laste, moći da sprovede restrukturiranje Laste bez primene UPPR-a.
Zbog neispunjenih obaveza i angažovanja dotrajalih vozila, Grad Beograd je prošle godine saopštio da će jednostrano raskinuti sporazum o javno-privatnom partnerstvu sa konzorcijumom četiri prevoznika vredan 69,1 milijardu dinara. Međutim, jednostrani raskid potom je preokrenut u sporazumni, a nakon toga gradska uprava raspisala je novi tender vredan više od 114,4 milijarde dinara za prigradski i lokalni prevoz. Zainteresovane strane ponude mogu da pošalju do 13. maja ove godine.