Iz kancelarije u srcu Vatikana, Jean-Baptiste Douville de Franssu, bivši direktor investicione kompanije Invesco i Gian Franco Mammì nadgledaju imovinu Vatikanske banke, vrednu 5,7 milijardi evra. Iako je to sitnica u poređenju sa novcem kojim barataju finansijski giganti u Londonu i Njujorku, investicioni portfolio Vatikanske banke ublažava finansijski pritisak, koji već godinama opterećuje Katoličku crkvu.
Institut za religijske poslove (IOR), poznatiji kao Vatikanska banka, pruža tradicionalne bankarske usluge i nadzire ulaganja za institucije povezane s Crkvom. Prošle godine su nastavili sa privlačenjem novog kapitala i povećali imovinu na najviši nivo u poslednjih deset godina. Sada pokušavaju da nadmaše referente pokazatelje, dok su ulaganja u skladu sa etikom katoličke vere. "Finansijska tržišta nemaju milosti", kaže Douville de Franssu, predsednik IOR-a. "Ako IOR ne isporuči ono što se od njega očekuje, bićemo u ozbiljnim problemima."
Vatikan | Bloomberg
Dobit banke porasla je za oko sedam odsto u 2024, kada je iznosila oko 32,8 miliona evra, pokazuju podaci koje je Vatikanska banka objavila u sredu. Zarada, koja se koristi za isplatu dividendi Katoličkoj crkvi, neće nadoknaditi manjak u vatikanskom proračunu nastao zbog pada globalnih donacija, administrativnih troškova i obaveza prema penzionim fondovima.
Opširnije

Amerikanac Robert Francis Prevost je novi papa
Rimokatolički kardinali su belim dimom objavili izbor novog pape
08.05.2025

Sledi li Vatikanu papa nalik Trumpu
Rimokatolička crkva ima 252 kardinala, ali samo oni koji imaju manje od 80 godina imaju pravo da glasaju za novog papu.
28.04.2025

Mediobanca nudi 6,3 milijarde evra za Banca Generali
Mediobanca pokušava da izbegne da bude preuzeta od strane Banca Monte dei Paschi di Siena SpA.
28.04.2025

Preminuo papa Franja
Prvi put od početka papinstva, papa Franja nije držao misu tokom Uskrsa.
21.04.2025
Banka polako uspeva da se ratosilja reputacije da je upravljanje loše i netransparentno, nakon godina skandala u vezi sa investicionim gubicima, koji su procureli u javnost. Mammi je zaposlen u Vatikanskoj banci već duže od 30 godina, a 2015. prešao je na funkciju glavnog direktora. Papa Lav XIV je najavio da planira nastavak procesa koji je započeo papa Franja, a u vezi sa reformama finansijske institucije.
Papa Franjo | Bloomberg
De Franssu je imenovan 2014. godine, nakon decenija urušavanja ugleda Vatikanske banke zbog skandala kao što su propast Banco Ambrosiana osamdesetih godina prošlog veka i zamrzavanje 23 miliona evra 2010. godine, što je podstaklo papu Franju da prioritizuje finansijsku transparentnost. Vatikanska banka od tada objavljuje godišnje izveštaje i reformiše upravljačku strukturu, a takođe je uvela propise kako bi se uskladila s međunarodnim finansijskim standardima, što je dovelo do zatvaranja hiljada bankovnih računa.
Takođe su zaposlili investicione stručnjake iz banaka poput Citigroup i Intesa Sanpaolo. Izveštaj objavljen u sredu pokazuje da je 10 od 13 glavnih investicionih fondova Vatikanske banke ostvarilo bolje rezultate od konkurenata u prethodnih tri do pet godina. Čelnici banke se nadaju da će aktuelni papa, prvi poglavar Katoličke crkve koji je američkog porekla, podstaći američke institucije povezane sa Crkvom da prebace svoj novac u Rim.
Papa Lav XIV. | Bloomberg
"Pokazali smo da je moguće nadmašiti referentne indekse, i to isključivo kroz etička ulaganja", rekao je Mammì u intervjuu. "Ako želite da špekulišete, predlažem da se obratite nekom drugom", dodao je.
Poslovi Vatikanske banke ne ulaze u godišnje izveštaje Svete stolice, ali deli odgovornost s Upravom imovine Apostolske Stolice za upravljanje nekretninama i pokretninama Svete Stolice. Uprava IOR-a je za 2024. godinu dividendu od 13,8 miliona evra predložila Komisiji kardinala, koja taj novac koristi za aktivnosti povezane s verom, karitasom, ali i kao doprinos blagajni Svete Stolice.
U poslednjih nekoliko godina, dividende su bile niže nego pre 2014, što Mammì pripisuje naporima banke da bolje kontroliše svoje finansije. Iako Sveta Stolica nije objavila sveobuhvatan finansijski izveštaj još od 2022. godine, poslednji dostupni podaci za 2024. predočavaju deficit od oko 70 miliona evra, prenosi italijanski dnevni list "Repubblica". "Naš posao je da ulažemo, ostvarujemo dobit i isplaćujemo dividende", kaže Mammì. "Na kardinalima je da odluče kako će taj novac dalje da usmeravaju."
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...