Vrednosti kriptovaluta ponovo su blago oscilirale, nakon što su tokom prethodnog meseca ostvarile značajan rast. Celokupno kripto-tržište je od prošle godine u takozvanom bikovskom trendu, kada se cene povećavaju (uz povremene padove). Cena bitcoina oscilira oko vrednosti od 115.000 dolara, što je nekoliko odsto ispod rekorda, dostignutog sredinom jula, od 122.000 dolara.
XBTUSD:CUR
XBT-USD Cross Rate
119.000,58 USD
+995,69 +0,84%
cena na otvaranju
118.004,89
prethodna cena na zatvaranju
118.004,89
ovogodišnja zarada
27,0221%
dnevni raspon
117.872,78 - 119.565,44
raspon u 52 nedelje
74.424,95 - 123.205,12
Ether je proteklog meseca zabeležio snažan skok, budući da je njegova cena porasla sa oko 2.400 dolara na 3.700 dolara, što predstavlja rast od 65 odsto. Međutim, ether još nije dostigao rekord iz novembra 2021, kada je njegova cena iznosila 4.600 dolara, a zatim pala na samo hiljadu dolara po komadu.
XETUSD:CUR
XET-USD Cross Rate
3.842,331 USD
+95,365 +2,55%
cena na otvaranju
3.746,966
prethodna cena na zatvaranju
3.746,966
ovogodišnja zarada
15,0112%
dnevni raspon
3.733,32 - 3.869,79
raspon u 52 nedelje
1.385,19 - 4.108,00
Buđenje ethera i šireg ekosistema
Kripto-tržišta su ciklična, stoga ona mogu pre ili kasnije doživeti korekciju, upozorava analitičar Ilirike Domen Kregar. "Ipak, trenutno uočavam znatan optimizam za naredni period, a on je posebno uzrokovan oživljavanjem ethera i njegovog šireg ekosistema. Iako bitcoin trenutno oscilira blizu svojih najviših istorijskih vrednosti, čini se da ima još potencijala za rast", kaže Kregar.
Opširnije

JPMorgan: Prognoza od dva biliona dolara za stejblkoin je optimistična
Trenutna tržišna vrednost svih stejblkoina je 260 milijardi dolara.
25.07.2025

Bitcoin ima novu svrhu - šta bi moglo da pođe po zlu
Ako cenu bitcoina održava isključivo nada da će ga još neko kupiti, šta se dešava kada poslednja finansijska institucija to učini?
22.07.2025

Kripto prodire u vaš portfolio iako to možda ne želite
Neke akcije kripto-kompanija su već sastavni deo proširenih indeksa, kao što su američki S&P 500 i Nasdaq 100, ili čak globalni indeks MSCI World.
21.07.2025

Šta treba da znamo o američkom zakonu koji reguliše stejblkoine
Američki zakon Genius Act, koji je odobren u petak, uvodi rizike za finansijski sistem i potrošače
20.07.2025
Analitičar Ilirike opisuje poznati scenario: bitcoin dostiže rekordne vrednosti, čemu sledi njegovo slabljenje, što često vodi u tako zvanu "alt sezonu", period kada alternativne kriptovalute (altcoini) donose natprosečne prinose. Naravno, to se dešava u zamenu za prilično veće rizike. Po završetku ovog ciklusa obično sledi medveđi trend sa dužim periodom pada cena i smanjenog interesovanja za kriptovalute. "To je bio slučaj do sada", kaže poznavalac oblasti kriptovaluta.
Novi tip investitora, manja volatilnost
Prilivi u ETF-ove i ulazak velikih investitora donekle su promenili cenovnu dinamiku i doprineli smanjenju volatilnosti. Kregar navodi i tržišnu kapitalizaciju vodećih kriptovaluta.
"Bitcoin je trenutno sedmo najmoćnije sredstvo na svetu po tržišnoj kapitalizaciji, čime pokazuje da ta investicija više nije specijalno namenjena tehnološkim entuzijastima. Sve ove promene doprinose sazrevanju kriptovaluta kao finansijskog instrumenta, što obično podrazumeva manju nestabilnost. Rast je manje ekstreman, a isto važi i za padove", kaže Kregar.
Istorija kripto-tržišta obeležena je spektakularnim usponima, ali i slomovima, koji su investitore podsetili da rast cena nije neograničen. Kako su se ovi padovi razvijali kroz vreme i šta možemo očekivati u budućnosti? Evo kratkog pregleda.
Prvi balon: eksplozija i slom bitcoina
Bitcoin, prva kriptovaluta, pojavio se 2009. godine kao decentralizovani digitalni novac, koji je trebalo da omogući transakcije bez posrednika, kao što su banke. Izmislio ga je tajanstveni autor sa pseudonimom Satoshi Nakamoto, čiji je identitet još uvek nepoznat.
Prvobitno je bitcoin bio privlačan uglavnom tehnološkim entuzijastima i libertarijancima, ali cena je polako počinjala da raste. Prvi veći bikovski trend taj novčić je doživeo 2011. godine, kada je skočio sa nekoliko dolara na skoro 30 dolara, a zatim ponovo pao na dva dolara.
Taj rani slom bio je najava nestabilnosti, karakteristične za kriptovalute. Ipak, tek 2013. godina je donela prvi zaista veliki balon. Bitcoin je u novembru te godine dostigao cenu od 1.150 dolara, pre nego što je slom kripto-berze Mt. Goks izazvao novi pad. Zbog hakerskog napada na ovu japansku kripto-berzu i gubitka stotina hiljada bitcoina, poverenje u kripto-sektor bilo je snažno poljuljano i pokrenulo višegodišnji medveđi trend.
Alternativni novčići i novi baloni
U godinama posle prvog sloma bitcoina, na tržištu se pojavilo mnoštvo alternativnih novčića. Među prvim značajnim bio je litecoin, zatim ether, koji pokreće Ethereum, a koji omogućava tako zvane pametne ugovore i decentralizovane aplikacije. Sledila je masovna pojava takozvanih ICO (engl. initial coin offerings) oko 2017.
Manija oko ICO-a bila je pokretačka snaga novog kripto-balona. Investitori su masovno kupovali tokene kompanija koje su obećavale revoluciju na polju finansija, logistike, zdravstva, pa čak i zabave. Bitcoin je dostigao vrhunac u decembru 2017. godine od skoro 20.000 dolara, a ether na oko 1.400 dolara. Ukupna tržišna kapitalizacija celokupnog kripto-tržišta premašila je 800 milijardi dolara.
Međutim, usledio je brutalni slom koji je većini kriptovaluta doneo pad od 80 do 90 odsto. Bitcoin je 2018. završio oko 3.200 dolara, ether je pao ispod sto dolara. Velika većina malih ICO projekata je propala.
DeFi, NFT, slom posle skandala sa FTX
Godina 2019. donela je oporavak na kripto-tržištu, a njegov rast dobio je snažan zamah posle pandemije kovida. Obilje likvidnosti, niske kamate i nepoverenje u tradicionalne finansije lansirali su bitcoin i altcoine u nove visine. Bitcoin je u decembru 2020. premašio stare rekorde, dok je u novembru 2021. godine dostigao istorijskih 69.000 dolara vrednosti.
Pored bitcoina, u prvi plan su izbile decentralizovane finansije, takozvane DeFi, koje su omogućile decentralizovano trgovanje, pozajmljivanje i štednju. Istovremeno su i NFT-ovi (nezamenljivi tokeni) doživeli nagli uzlet i tokom 2021. se pretvorili u pravi kulturni fenomen.
Slom kripto-berze FTX poljuljao je kripto-industriju. Prvi čovek kompanije Sem Bankman-Fried osuđen je na 25 godina zatvora. / Bloomberg
Međutim, ponovo je usledio pad, ovoga puta zbog kombinacije faktora kao što su inflatorni pritisak, povećanje kamata, slomovi važnih institucija (platforma FTX, kriptovaluta terra/luna) i opšta makroekonomska neizvesnost.
U 2022. i na početku 2023. godine bitcoin je pao ispod 16.000 dolara, ether ispod hiljadu dolara, a brojni alternativni novčići izgubili su više od 90 odsto vrednosti.
Danas: stabilizacija i ulazak institucija
Trenutno se kripto-tržište ponovo oporavlja i transformiše. U 2024. i 2025. u prvom planu je bio ulazak velikih institucija, prvenstveno posle odobrenja ETF-ova koji prate bitcoin i ether u SAD, a koji su znatno doprineli povećanom interesovanju šire javnosti. Na početku 2025. godine bitcoin je premašio 70.000 dolara i trenutno se kreće nekoliko odsto ispod svoje rekordne vrednosti od 123.000 dolara, dostignute sredinom jula.
Da li je novi slom na vidiku
Istorija nas uči da su ciklusi u kripto-svetu neizbežni. Svaki veći bikovski trend dosad bio je praćen bolnim padom. To ukazuje da se i ubuduće mogu očekivati makar privremeni padovi cena ili možda čak i značajniji slomovi. Međutim, kripto-tržište, predvođeno bitcoinom, dosad je uvek uspevalo da se oporavi nakon svakog sloma.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...