Bazna inflacija u Americi u julu je porasla najviše od početka godine, dok je skroman rast cena robe ublažio zabrinutost za američku privredu, usled pritisaka izazvanih carinama američkog predsednika Donalda Trumpa.
Bazni indeks potrošačkih cena, koji isključuje često volatilne kategorije hrane i energije, porastao je za 0,3 odsto u odnosu na jun, dok je međugodišnji rast iznosio 3,1 odsto, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku rada. To je bilo u skladu s prognozama analitičara.
Tržišta su u početku reagovala smireno, pa su prinosi na državne obveznice i fjučersi S&P 500 indeksa porasli, iako su kasnije deo dobitaka izgubili. Očekuje se da će Federalne rezerve (Fed) sledećeg meseca smanjiti kamatne stope.
Rast bazne inflacije je podstaknut rastom cena usluga. Ne računajući cene struje, skočile su cene avionskih karata, i to najviše u poslednje tri godine, dok su medicinske usluge i rekreacija takođe poskupeli.
Rast troškova usluga, nakon meseci blažeg rasta, naglašava trajne poteškoće u obuzdavanju inflacije. Cene robe rastu umerenim tempom. Roba koja je pod uticajem carina, poput igračaka, sportske opreme i kućnog nameštaja i potrepština, beleži blagi rast cena.
Parametar |
Stvarna vrednost |
Procenjena vrednost |
Mesečna inflacija |
+0,2% |
+0,2% |
Bazna mesečna inflacija |
+0,3% |
+0,3% |
Godišnja inflacija |
+2,7% |
+2,8% |
Bazna godišnja inflacija |
+3,1% |
+3% |
Trajan rast cena usluga predstavljao bi dodatni izazov za guvernere Feda, koji razmatraju hoće li carine dovesti do trajnijeg inflatornog pritiska na robu. Fed za sada nije menjao kamatne stope, čekajući jasnije signale o tome kako će carine uticati na inflaciju i suprotstavljajući se ponovljenim Trampovim pozivima na smanjenje stopa.
Jedan od glavnih pokretača inflacije poslednjih godina bili su troškovi stanovanja, koji su zabeležili najveći rast cena u kategoriji usluga. Cene stanovanja porasle su 0,2 odsto drugi mesec zaredom.
Porastao je indeks lične potrošnje (PCE) i to za 0,5 odsto, što je jedan od indikatora koji Fed pomno prati. Ovo je jedna od najbržih stopa rasta od početka 2024. godine. Iako Fed naglašava važnost ovog pokazatelja pri proceni ukupne inflacije, on se računa na osnovu posebnog indeksa.
Nakon meseci neizvesnosti, Trump je prošle nedelje uveo carine mnogim trgovinskim partnerima i to po višim stopama nego što se očekivalo. To bi moglo zadržati pritisak na inflaciju i ubuduće, čak i dok američki predsednik nastavlja pregovore sa Kinom i drugim zemljama.
Neke kompanije odlažu povećanje cena iz straha da bi potrošači mogli smanjiti potrošnju, što povećava interesovanje za izveštaje o maloprodaji i potrošačkom poverenju koji stižu u petak.
Centralne banke takođe pomno prate rast plata, jer on utiče na potrošnju, koja je glavni pokretač privrede. Poseban izveštaj objavljen u utorak, koji kombinuje podatke o inflaciji sa najnovijim podacima o platama, pokazao je da su realne prosečne zarade po satu porasle za 1,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, što je oporavak u odnosu na jun.
Izveštaj je objavljen nakon što je Trump imenovao EJ Antonija, glavnog ekonomistu konzervativne Heritage Foundation, za rukovodioca Zavoda za statistiku rada (BLS) nakon što je ranije ovog meseca smenio prethodnog direktora. Antony je otvoreno izražavao zabrinutost zbog podataka i revizija BLS-a, dok je Trump optuživao agenciju za nameštanje rezultata, ne pružajući nikakve dokaze za tako nešto.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...