Turizam u Srbiji je u avgustu pokazao neznatne znake oporavka, ali se suočava i s novim izazovima. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), broj dolazaka turista u odnosu na isti mesec prošle godine blago je porastao za 0,3 odsto, dok je broj noćenja istovremeno pao za 0,2 odsto. Međutim, zanimljivo je da ovaj pad nije uočen kod dužine boravka domaćih, već samo stranih turista (pad od 0,5 odsto).
Iako sami podaci RZS-a ne daju odgovor na pitanje zašto je došlo do tendencije kraćeg boravka stranih turista, možemo pretpostaviti da se razlozi za to kriju u većoj učestalosti kratkih vikend-putovanja ili izleta, dostupnosti turističkih paketa, promenama navika ljudi koji sada više biraju kraće, ali češće odmore, te u "sezonskom faktoru". Naime, avgust je vrhunac letnje sezone, pa su verovatno strani turisti radije birali more i posećivali Srbiju zarad kraćeg, usputnog odmora.
To svakako ne znači da su domaći gosti zaobišli letovanje u avgustu, ali izveštaj RZS-a sugeriše da su istovremeno ostali verni domaćim destinacijama: broj njihovih noćenja nije se promenio u odnosu na avgust 2024. godine.
Beograd je i dalje najposećenija destinacija u Srbiji, a u avgustu je zabeležio 144.519 dolazaka i 299.574 noćenja, dok su ga Vojvodina i region Južne i Istočne Srbije pratili s nižim, ali stabilnim rezultatima.
Vrnjačka Banja kraljica među banjama
Ako se posmatra period od početka godine do avgusta, broj dolazaka svih turista veći je za 1,5 odsto, dok je broj noćenja blago opao za 0,2 odsto. Najveći doprinos rastu dolazaka dali su domaći turisti (3,7 odsto), dok su strani turisti zadržali stabilan tempo sa skromnim rastom noćenja (2,4 odsto).
Podaci iz banjskog turizma dodatno osvetljavaju regionalne razlike. Vrnjačka Banja beleži impresivan rast dolazaka domaćih turista (21,2 odsto) i time još jednom dokazuje da je "kraljica" među banjama, dok Sokobanja i Bukovička Banja beleže pad. Ovi trendovi mogu sugerisati da posetioci sve više biraju atraktivnije i bolje opremljene lokacije, što podrazumeva kvalitet smeštaja i dodatne turističke ponude, a Vrnjačka Banja je dobar primer za to. Naime, lokalne vlasti su, u saradnji sa republičkim organima, sprovele razne projekte kako bi unapredile puteve, smeštajne kapacitete i komunalnu infrastrukturu Vrnjačke Banje, uz ubrzani razvoj restorana, hotela i kafića, te bum tržišta nekretnina.
Pored najvećih gradova i banja, u epicentru srpskog turizma su svakako i planinski centri. Aktuelni izveštaj RZS-a pokazuje da su u avgustu 2025. imali stabilan promet turista, ali sa prosečno kraćim boravkom u odnosu na prethodne godine. U prvih osam meseci godine, situacija je maltene nepromenjena.
Srbija na mapi svetskog turizma i dalje ima još dosta potencijala za rast, posebno ako se pažnja usmeri na produženje boravka turista i diverzifikaciju ponude. Kraći boravci, iako donose veći broj dolazaka, ograničavaju ukupnu potrošnju, što je znak za dalja ulaganja u infrastrukturne i promotivne projekte zemlje.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...