Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde ponovo je izrazila rešenost centralne banke da se izbori sa inflacijom, koju je ocenila kao "još uvek previsoku".
U govoru koji je u četvrtak održala u Davosu, na sastanku Svetskog ekonomskog foruma, Lagarde je ponovila da je rast cena i dalje van kontrole i rekla da centralni bankari neće prestati sa svojim naporima da ga vrate u okvire cilja.
Borba Evropske centralne banke sa inflacijom mogla bi da se završi za pola godine.
16.01.2023
Autor: Hana Stevović
"Inflacija je i dalje previsoka, nezavisno od ugla iz kog je posmatrate ili metoda koji koristite", rekla je Lagarde tokom svog govora. "Držaćemo pravac sve dok ne možemo da kažemo da je monetarna politika dovoljno restriktivna da vrati inflaciju na dva odsto u dogledno vreme", zaključila je.
Odluka ipak nije bila jednoglasna
Zapisnik sa prethodnog sastanka ECB-a, na kom su centralni bankari evrozone odlučili da podignu kamatne stope za 50 baznih poena, otkrio je da je nemali broj članova Saveta guvernera želeo da cene zaduživanja ponovo podigne za tri četvrtine procentnog poena.
Na kraju je većina formirana tako što je usvojen predlog glavnog ekonomiste Philipa Lanea da se uz podizanje od pola procentnog poena prenese i poruka da će kamatne stope morati još da rastu, i to ujednačenim tempom, navodi se u izveštaju sa sastanka koji je objavljen u četvrtak.
Savet guvernera se složio da je podizanje od 50 baznih poena možda i bolji odgovor ako se u obzir uzme otpornost inflacije na dosadašnje mere.
Inflacija je u evrozoni usporila u novembru i decembru, prvi put od juna 2021. godine, i sada iznosi 9,2 odsto. Evropska centralna banka je, za razliku od Federalnih rezervi, kamatnu stopu podizala četiri puta, ukupno za 250 baznih poena.
Predsednica Evropske centralne banke kaže da će nagle promene u globalnoj trgovini i odbrambenoj arhitekturi regiona otežati održavanje stabilne inflacije.
"Više nismo u tranzitivnom periodu, već imamo zdraviju ponudu na tržištu. To omogućava zaposlenima da pregovaraju bolje uslove“, kaže za Bloomberg Adriju Milan Bosnić, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje.
Zasad nema kredibilne naznake da će se nešto promeniti u politici SAD, koja umesto da sprovede fiskalnu konsolidaciju povećava carine i samim tim ove projekcije MMF-a možemo pre nazvati optimističnim nego centralnim ili realističnim projekcijama za ovu godinu, kaže Nikola Altiparmakov.
Na nivou države, u prva tri meseca zabeležen je fiskalni deficit od 28,6 milijardi dinara, dok je primarni fiskalni suficit iznosio 24,2 milijarde dinara.
Unesite svoju imejl adresu na koju ćemo Vam poslati link za obnovu lozinke.
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik naloga, kliknite na "Pošalji prijavu putem e-pošte" da biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Pratite link i moći ćete da upravljate uređajima povezanim s vašim nalogom.