Evropska centralna banka bi verovatno morala da reaguje ako rat sa Iranom ne bude završen do juna, rekao je član Upravnog saveta Pierre Wunsch, pozivajući u međuvremenu na strpljenje dok zvaničnici procenjuju razmere ekonomskih posledica.
Donosioci odluka, iako spremni da pooštre monetarnu politiku, ne žure sa potezima koji bi mogli da izgledaju kao preterana reakcija, rekao je guverner belgijske centralne banke za Bloomberg Television.
"Ako sukob ne bude završen do juna, onda smo gotovo sigurno znatno iznad našeg osnovnog scenarija, i to bi zahtevalo neku vrstu reakcije", rekao je Pierre Wunsch u petak, dodajući da je "zadovoljan" tržišnim očekivanjima od najmanje dva povećanja kamatnih stopa ove godine.
Zvaničnici razmatraju da li će biti potrebno podići troškove zaduživanja kako bi se sprečilo da rast cena energije pređe u širu inflaciju. Predsednica Christine Lagarde izjavila je ove nedelje da će ECB delovati odlučno i brzo ako bude potrebno, iako zasad i dalje prati razvoj uticaja rata.
Donosioci odluka, uključujući šefa Bundesbanka Joachima Nagela, nagovestili su da bi kamatne stope mogle biti povećane već sledećeg meseca ako se izgledi za cene dodatno pogoršaju. Drugi, poput finskog predstavnika Ollija Rehna, pozvali su na oprez, tvrdeći da srednjoročne posledice nisu jednostavne.
Slabiji ekonomski rast mogao bi na kraju da ograniči sekundarne efekte na cene, rekao je Pierre Wunsch. Ipak, smatra da je pomeranje kamatnih stopa moguće već sledećeg meseca.
"April nije isključen", rekao je Pierre Wunsch. "Ako do aprila budemo imali čvrste dokaze da će kriza biti dugotrajna i dovesti do visoke inflacije koja će verovatno imati određeni stepen postojanosti, možda ćemo morati nešto da preduzmemo. Ali još imamo vremena do aprilskog sastanka."
Prošlonedeljni osnovni scenario ECB predviđa rast potrošačkih cena od 2,6 odsto ove godine, znatno iznad cilja od dva odsto. Međutim, guverner slovenačke centralne banke Primož Dolenc izjavio je odvojeno da čak ni taj ishod "više nije realan".
"Tenzije između američkog predsednika i Irana ne opadaju, već naprotiv rastu, što bi moglo značiti duži sukob sa dugoročnim posledicama", rekao je za magazin Mladina.
U ekstremnom scenariju ECB, gde poremećaji u snabdevanju energijom potraju, inflacija bi mogla da dostigne čak 6,3 odsto. Ipak, prema rečima Pierre Wunsch, nije jasno da li bi kreatori politike morali da reaguju ako inflacija i rast ostanu blizu osnovnog scenarija.
"Ako pređemo u ono što nazivamo nepovoljnim scenarijem sa višom inflacijom i svakako postojanijom u težem slučaju, pretpostavljam da bismo morali nešto da preduzmemo", rekao je. "Ali čak i tada, mislim da treba praviti razliku između reakcije kako bi realne kamatne stope ostale stabilne i poteza kojim bi se stope dodatno povećavale."