Finansijsko tržište je ključni deo svake ekonomije i pruža mogućnosti za ulaganje i trgovinu različitim instrumentima. Bloomberg Adria vam u seriji članaka približava osnove ekonomije i finansija, a sada se posebno fokusiramo na obveznice.
Šta su obveznice?
Obveznice su dugoročni finansijski instrumenti emitovani od strane vlada, korporacija ili drugih entiteta radi prikupljanja kapitala. One predstavljaju obećanje emitenta da će vratiti pozajmljeni novac zajedno sa kamatama u određenom vremenskom periodu. Obveznice se smatraju dugoročnim instrumentima jer imaju duži rok dospeća od akcija, obično od nekoliko godina do nekoliko decenija.
Kada kupite obveznicu, vi praktično pozajmljujete novac emitentu obveznice. U zamenu za pozajmljeni novac, emitent vam plaća redovne kamate tokom perioda trajanja obveznice. Kamate se obično isplaćuju jednom godišnje ili polugodišnje, i iznos kamate je određen fiksnom kamatnom stopom ili promenjivom kamatnom stopom koja se može vezivati za referentnu kamatnu stopu, kao što je LIBOR (London Interbank Offered Rate) ili SOFR koji ga menja.
Opširnije
Bez obveznica, nedeljni promet na Belexu vredeo kao veći stan
U nedeljama za nama promet su gurale državne obveznice, pa je obim trgovanja pre dve nedelje bio čak 17 puta veći nego sada.
30.10.2023
Da li fiksni prihodi treba da dominiraju portfeljom u 2024?
Za fondove koji upravljaju imovinom, 2022. godina završila se uglavnom gubicima ili promašenim projekcijama.
25.10.2023
Srbija prvi put nudi EXPO obveznice
Aukcije su najavljene i za decembar, ali i za sledeću godinu.
24.10.2023
Prinosi od 10-godišnjih obveznica u SAD probili pet odsto prvi put od 2007.
Prinosi su podstaknuti očekivanjima da će Fed zadržati više stope i da će vlada dodatno povećati prodaju obveznica.
23.10.2023
Koje vrste obveznica postoje?
Postoji nekoliko vrsta obveznica, uključujući:
Državne obveznice: Emituje ih vlada kako bi finansirala državne projekte i infrastrukturu. Ove obveznice obično imaju niski rizik jer su podržane poreskim prihodima zemlje.
Korporativne obveznice: Emituju ih privatne kompanije kako bi finansirale svoje poslovanje, proširile se ili refinansirale postojeće dugove. Ove obveznice mogu imati različite nivoe rizika, zavisno od finansijske stabilnosti emitenta.
Municipalne obveznice: Emituje ih lokalna vlast ili opština kako bi finansirala projekte od javnog interesa, kao što su izgradnja škola, bolnica ili infrastrukture. Kamate na municipalne obveznice su često oslobođene od poreza.
Kako se ulaže u obveznice?
Ulaganje u obveznice takođe zahteva otvaranje investicionog računa kod brokerske kuće koja omogućava trgovinu obveznicama. Investitori mogu kupovati pojedinačne obveznice direktno na primarnom tržištu ili putem sekundarnog tržišta. Da bi se procenio rizik obveznice, može se gledati kreditni rejting emitenta. Kao i kod akcija, diversifikacija portfelja obveznica smanjuje rizik?
Kako se zarađuje od obveznica?
Investitori mogu zarađivati od obveznica na nekoliko načina. Prva je kroz kamatne prinose. Kada kupite obveznicu sa fiksnom kamatnom stopom, primate redovne isplate kamata tokom trajanja obveznice. Drugi način je prodaja obveznice pre dospeća. Ako cena obveznice poraste na sekundarnom tržištu, možete je prodati po višoj ceni i ostvariti kapitalnu dobit. Važno je napomenuti da vrednost obveznice može varirati u zavisnosti od promene kamatnih stopa i kreditne sposobnosti emitenta.
Koje su najpoznatije državne obveznice?
Državne obveznice su popularne kada su sigurne i pouzdane. Državne obveznice emituju vlade koje obično imaju sposobnost da ispunjavaju svoje finansijske obaveze i redovno isplaćuju kamate. Investitori često traže državne obveznice kao sigurno utočište za svoj kapital i stabilan izvor prihoda. Kreditni rejting države, politička stabilnost, ekonomska snaga i politika centralne banke su faktori koji mogu uticati na popularnost i povoljnost državnih. Državne obveznice imaju različite rokove dospeća.
Među njima se tradicionalno nalaze:
Američke državne obveznice (U.S. Treasury Bonds, Treasuries): Američke trezorske obveznice smatraju se jednim od najsigurnijih oblika investicija. Izdaje ih američka vlada kako bi finansirala svoje projekte i dugove. Ove obveznice imaju visok kreditni rejting i nisku stopu rizika od neizmirenja obaveza, što ih čini privlačnim za investitore koji traže sigurno utočište za svoj kapital. Američke državne obveznice nude različite rokove dospeća, kao što su desetogodišnje, tridesetogodišnje i stogodišnje obveznice.
Nemačke obveznice (Bunds): Nemačke državne obveznice izdaje nemačka vlada. Nemačka ima reputaciju finansijske stabilnosti i pouzdanosti, zbog čega su nemačke obveznice popularne među investitorima. Ove obveznice su poznate po svojoj niskoj kamatnoj stopi i kvalitetu, a često služe kao referentne tačke za procenu kreditnog rejtinga drugih evropskih državnih obveznica.
Britanske državne obveznice (Gilts): Gilts su obveznice koje izdaje britanska vlada. One su popularne jer se smatraju relativno sigurnim investicijama. Britanske obveznice su posebno privlačne za investitore koji traže stabilan prihod i diversifikaciju portfelja.
Japanske državne obveznice (Japanese Government Bonds - JGBs): Japanske obveznice su emitovane od strane japanske vlade. Japanski državni dug je jedan od najvećih u svetu, ali japanske obveznice se smatraju relativno sigurnim investicijama. Japanske državne obveznice imaju nisku kamatnu stopu, što ih čini atraktivnim za investitore koji traže stabilan prihod. Ove obveznice imaju različite rokove dospeća i mogu biti od jedne do trideset godina.
Šta je rok dospeća obveznice?
Rok dospeća obveznice je vremenski period u kojem investitor koji poseduje obveznicu ima pravo na povraćaj glavnice, tj. iznos koji je uložen u obveznicu. Rok dospeća predstavlja krajnji datum kada će emitent obveznice isplatiti glavnicu investitoru.
Obično se rok dospeća obveznice izražava u godinama. Na primer, obveznica može imati rok dospeća od 5 godina, 10 godina, 30 godina itd. Tokom perioda od kupovine obveznice do njenog dospeća, investitor ima pravo na redovno primanje kamata koje se isplaćuju u skladu sa uslovima emitenta.
Rok dospeća obveznice ima važnu ulogu u investicionoj strategiji. Kratkoročne obveznice sa kraćim rokovima dospeća obično nose manji rizik od promena kamatnih stopa i inflacije, ali imaju niže prinose u poređenju sa obveznicama sa dužim rokovima dospeća. Sa druge strane, obveznice sa dužim rokovima dospeća imaju veći potencijal prinosa, ali podležu većem riziku od promena kamatnih stopa tokom dužeg perioda.