Broj šumskih požara u Grčkoj dostigao je preko 400 tokom protekle nedelje, a samo u jednom danu izbrojano je oko 160 požara. Osim toga, jedna od napopularnijih evropskih turističkih destinacija suočava se i sa nezapamćeno visokim temperaturama - u gradu Lamia tokom srede živa u termometru popela se do 46. podeljka. I iako kratkoročno grčki turizam neće osetiti značajne posledice ovakvih uslova - raspoloženje turista bi za nekoliko godina moglo značajno da se promeni.
"Ostrva i putevi na jugoistoku i ostrvo Evia su teško pogođeni, situacija je ozbiljna i na Krfu i Rodosu. Otežavajući faktor je jak vetar koji u večernjim časovima širi požare. U sredu tokom popodneva izbila su još dva požara u centralnoj Grčkoj, jedan od njih u blizini grada Lamia", kaže za Bloomberg Adria Connect novinar Bloomberg News Paul Tugwell, u javljanju iz Atine.
I iako su šumski požari izvor ogromne materijalne i ekološke štete, zasada, udarac na turističku industriju Grčke još uvek se ne oseća. Iako evakuacija 20.000 ljudi izgleda dramatično na slikama u odnosu na godišnji broj posetilaca u Grčkoj, taj broj je gotovo zanemarljiv. Prema procenama Banke Grčke, od januara do maja ove godine Grčku je posetilo oko šest miliona ljudi - a turistička sezona je tek sada u jeku.
Putevi koji su na udaru požara čine oko 10 odsto ukupne turističke aktivnosti, dok se na ostalim putevima saobraćaj odvija normalno. Ali iako Grčka može da stisne zube jedno leto - ovakvi problemi neće nestati u sledećoj sezoni. Iza toga, briga za dugoročni opstanak jedne od najpopularnijih svetskih turističkih destinacija, svima je na umu.
"Da li će ljudi reći - što bih išao u Grčku ako letnje sunce isto greje u ostatku Evrope? Da li je opasno doći? U kontekstu, turizma, ovo je dugoročna briga ne samo za Grčku, već i za sve ostale popularne destinacije na Mediteranu", kaže Tugwell.
Kratkoročno, Grčkoj ostaje da se bori sa požarima - zaposli više vatrogasaca ili uveze opremu iz zemalja poput Australije, koje su dobro trenirane u borbi sa letnjom sušom, visokim temperaturama i požarima. Kada su dugoročni planovi u pitanju, odluke se donose na višem - i širem nivou.
"Koren problema su klimatske promene. Očigledno rešenje je uvođenje obnovljivih izvora energije. Ali neka od praktičnih lokalnih rešenja odnose se na šume u Grčkoj - većina požara nastaje u borovim šumama i maslinjacima. Jedno od rešenja je da se sade druge vrste drveća, otpornije na visoke temperature i požare. Takođe, govori se i povećanju zelenih površina u gradovima. Mnogo je mogućnosti i moramo sačekati da vidimo šta će zaista biti urađeno", rekao je Tugwell.
Detaljnije o požarima u Grčkoj u intervjuu u videu.