Primaran fokus bankarske grupacije, jesu zemlje bivše Jugoslavije i ulazak na sva tržišta, gde pokušavamo da postanemo jedna od top tri banke na svakom od tih tržišta, kaže Aleksandar Kostić, predsednik MK grupe i predsedavajući AIK banke, u ekskluzivnom intervjuu za TV Bloomberg Adria.
Kostić u emisiji Leader for BBA navodi da je regionu potrebna jedna takva banka i da veruje da će biti prilike za kupovinu određenih banaka na ovom području u naredne dve ili tri godine. Takođe, MK grupa planira akvizicije i u oblasti agrara.
"Kompanija planira da do 2028. godine uloži 1,6 milijardi evra u poslovanje i to se samo odnosi na MK grupu. Kada se radi o bankarstvu, to je još oko jedna milijarda investicija. Dakle, investicioni ciklus podrazumeva ukupno nešto ispod tri milijarde evra. Oko dve trećine odnosi se na bankarstvo i energetiku, a jedna trećina na hotele i agrar", ističe Kostić.
Opširnije
Zadužbina Miodraga Kostića otvara vrata - šta donosi Palata nauke
Koncept Palate nauke nastao je na ideji zadužbinara, Miodraga Kostića, o znanju kao osnovi društvenog napretka, kaže Goran Pitić, predsednik UO Palate nauke
24.12.2024
Kostić kupio Hipotekarnu banku u Crnoj Gori
Kompanija Agri Europe Cyprus potpisala ugovor o sticanju 74,9 odsto akcionarskog kapitala
09.12.2024
Svi biznisi poslovne imperije Miodraga Kostića
MK Group je polovinom 2023. proslavio jubilarnih 40 godina, a tada je najavio da će i u novi investicioni ciklus do 2026. godine uložiti još 1,6 milijardi evra
13.11.2024
Kostićev MK i slovenački ALFI otvorili vetropark 'Krivača'
Vetroelektrana 'Krivača', zajednički projekat kompanije MK Group srpskog biznismena Miodraga Kostića i slovenačkog investicionog fonda ALFI Green Energy Fund, zvanično je pušten u rad.
15.05.2024
- Ako se fokusiramo na bankarstvo, AIK je bila prva banka iz Srbije koja je iskoračila na tržište EU. Ali kada pogledamo regionalni nivo, još nemamo pravu regionalnu banku. Kako izgleda vaša strategija kada je u pitanju razvoj bankarskog sektora?
Ako se ukaže dobra prilika u Bugarskoj ili Rumuniji, mogli bismo to da pogledamo, ali nam je primaran fokus tržište bivše Jugoslavije. Cilj nam je da za pet do sedam godina postanemo jedna od top tri banke na svakom od tih tržišta. Kako stvari stoje, idemo ka tome. U Crnoj Gori smo sa Hipotekarnom bankom postali banka broj dva, u Srbiji sa akvizicijom Eurobanke smo banka broj tri, u Sloveniji smo četvrti ili peti. Tu nam fali Hrvatska, Severna Makedonija i BiH, ali se nadam da ćemo uspeti.
- Zašto je regionu potrebna jedna takva banka?
Mi sa ovih podneblja se malo bolje razumemo nego kada se radi o strancima. Ne želim nikog da potcenim, ima sjajnih stranih banaka koje su ovde veoma uspešne. Ali mi smo svi bili, ne tako davno, jedna država. Verujem da bi jedna regionalna banka mogla da ima tu prednost jer bolje razume svoje klijente.
Investicioni ciklus od oko tri milijarde evra
- MK grupa planira novi investicioni ciklus do 2028. godine od oko 1,6 milijardi evra. U šta konkretno ulažete?
Ukupan iznos investicija je nešto ispod tri milijarde evra, od čega se oko dve trećine odnosi na bankarstvo i energetiku, a jedna trećina na hotele i agrar. U bankarstvu planiramo kombinaciju organskog rasta i verujemo da će biti prilika za akviziciju određenih banaka u naredne dve-tri, godine. Sličan plan je i za agrar, organske investicije i kupovina dodatnih firmi.
- Da li sada posmatrate region i gledate šta biste mogli da kupite?
Uvek, to je u našem DNK. Naš menadžment za svaki sektor ima svake nedelje barem po jedan predlog na stolu za neku akviziciju koja se ozbiljno razmatra. To je uspeh kompanije. Naravno, ne reagujemo na svaku, ali gledamo šta ima smisla za nas. Nekad je bolje neke godine prespavati, sačuvati likvidnost i biti spremniji za naredni period.
- U Inđiji je 2020. otvoren istraživačko-razvojni centar Sunoku, kao prvi privatni centar u oblasti agrara u Srbiji. Sunoku planira izgradnju fabrike alkohola Sunal u Kovačici koja treba da bude završena do kraja 2025. Da li će biti gotova u roku i kako se taj projekat uklapa u širu strategiju razvoja Srbije?
Istraživački centar je nastao kada nam se posle dugo godina vratila trulež korena šećerne repe. Imali smo katastrofalne prinose i generalno lošu godinu. Nisam dobio konkretne odgovore od naučnika zašto se to desilo. Zato sam odlučio da pokrenemo naučni centar. Oko 70 odsto troška Sunoka je šećerna repa i mi od toga živimo. Bez te sirovine nemamo proizvod. U taj centar uložili smo 1,5 miliona evra i zaposlili smo mlade naučnike. Do sada smo svake godine imali rast u prinosima repe i ne mislim da je to slučajno.
- Kakvi su planovi sa Sunalom u Kovačici?
Plan je da u oktobru ili novembru krenemo sa proizvodnjom alkohola u Sunalu. Srbija je neto uvoznik alkohola, potrošimo oko 15 miliona litara godišnje, a proizvedemo oko sedam ili osam miliona litara. Izgradnjom Sunala i kapaciteta od 30 miliona litara Srbija će prvi put postati neto izvoznik alkohola. Ideja da iz Sunala zadovoljimo sve potrebe domaćeg tržišta i regiona i da budemo glavni snabdevač alkohola celog regiona.
Takođe, fabrika ima mogućnost da proizvodi i bioetanol. Tako da se nadamo da će, ako zakoni dozvole, NIS imati potrebe da namešava bioetanol. Kovačica je blizu Pančeva, što je strateški dobro i, po meni, benefit za državu.
- Koliko je značajno ulaganje u obnovljive izvore energije, posebno kada se radi o konkurentnosti u regionu?
Izuzetno. Energetika zauzima oko trećinu sredstava u tom petogodišnjem planu kompanije. Naša odgovornost je da odradimo kvalitetnu energetsku transformaciju. Srbija i ide u tom smeru, da postane samoodrživa iz ovih izvora energije. MK ima taj plan za jedan gigabajt instalisanog kapaciteta u Srbiji, što je oko 1,5 milijardi evra investicija. Očekujemo do kraja prvog kvartala 2026. godine pola gigabajta na mreži, a drugu polovinu do 2028. godine.
- Zadužbina Miodraga Kostića Palata nauke je prvi centar za istraživanje i popularizaciju nauke u Srbiji. Koliko je značajna saradnja nauke i privrede?
Moraju da sarađuju da bi se jedno društvo kretalo napred. Ako nema inovacija, društvo propada. Ako ne gledamo u Ameriku ili Kinu, ne trudimo se da inoviramo, onda izumiremo. Važnost saradnje između nauke i privrede je ključna. Tako je nastala ova zadužbina. Jedna stvar u koju je verovao moj otac jeste znanje. Uvek je ponavljao da vam jedino znanje niko ne može oduzeti. Elektrotehnički fakultet u Beogradu je jedan od najelitnijih u Srbiji. Nama je čast i privilegija da su hteli da dođu u Palatu nauke i otvore 19 laboratorija u kojima se bave naučno-istraživačkim radom. Ideja je da ovde postoji jedna kancelarija za privredu koja će blisko sarađivati sa ETF-om.
(Ovo je izvod iz intervjua, a ceo intervju možete pogledati na TV Bloomberg Adria.)