Evropske akcije trgovanje u prvom kvaralu završile su rastom, a rast indeksa Euro Stoxx 600 iznosio je više od sedam odsto uprkos previranjima u bankarskom sektoru koja su pogodila američko i evropsko tržište. Trgovanje u petak evropske berze su takođe završile u zelenom, a investitori su bili motivisani popuštanjem inflacije u evrozoni.
Indeks Euro Stoxx 600, koji prati poslovanja 600 najvećih kompanija u 17 evropskih zemalja, završio je trgovanje rastom od 0,66 odsto, londonski berzanski indeks FTSE rastao je za 0,15 odsto, nemački DAX je ostvario rast od 0,69 odsto, a rastao je i francuski CAC 40 za 0,81 odsto.
Godišnja stopa inflacije u evrozoni u martu pala je na 6,9 odsto sa 8,5 odsto u februaru.
31.03.2023
Hrvatski Državni zavod za statistiku objavio je prvu procenu za inflaciju u martu.
31.03.2023
Ukupna inflacija je u martu iznosila 6,6 odsto, što je niže od rekordnih 7,3 zabeleženih u februaru.
31.03.2023
Borba sa inflacijom se mora nastaviti istim intenzitetom ako se smiri situacija u bankarskom sektoru.
31.03.2023
Nemačka inflacija je znatno smanjena, uglavnom zahvaljujući padu cene prirodnog gasa.
30.03.2023
Investitori su u petak naročito bili motivisani nakon informacije da inflacija u evrozoni usporava. Naime, godišnja stopa inflacije u evrozoni u martu pala je na 6,9 odsto sa 8,5 odsto u februaru, objavio je u petak u svojoj prvoj proceni Eurostat.
Prema glavnim komponentama, najveći rast cena na godišnjem nivou dogodio se u segmentu hrana, alkohol i duvan od 15,4 odsto u odnosu na 15 odsto u februaru. Kod neenergetskih industrijskih proizvoda godišnji rast je 6,6 odsto prema 6,8 odsto prethodnog meseca, a kod usluga pet odsto naspram 4,8 odsto u febuaru. U segmentu energije zabeležen je godišnji pad od 0,9 odsto u odnosu na rast od 13,7 odsto u februaru.
Na mesečnom nivou stopa inflacije u martu procenjena je na 0,9 odsto.
Najveća godišnja stopa inflacije prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cena (HICP) u martu procenjena je u Letoniji, i to 17,3 odsto. Najniže stope zabeležene su u Luksemburgu (tri odsto) i Španiji (3,1 odsto).
Zvaničnici Evropske centralne banke (ECB) ove nedelje su sugerisali da je potrebno još povećanja kamatnih stopa, ali da bi moglo doći sporijim tempom.
Cene zaduživanja moraju dalje da rastu kako bi se suzbio rast cena, rekao je član Saveta guvernera Evropske centralne banke Martin Kazaks.
"Inflacija je i dalje previsoka i nastavak podizanja kamatnih stopa je neophodan kako bi se inflacija vratila na željenu meru", rekao je Kazaks u petak u intervjuu za letonsku nacionalnu televiziju.
Evropska centralna banka će morati dalje da poveća kamatne stope ako se nedavne tenzije u finansijskom sistemu obuzdaju, rekao je glavni ekonomista ECB Philip Lane u intervjuu za "Zeit".
ECB je u martu podigla kamatne stope za 50 baznih poena.
Opširnije
Inflacija u evrozoni usporila na 6,9 odsto, ali bazna raste
Inflacija u Hrvatskoj popušta, u martu iznosila 10,6 odsto
Inflacija u Francuskoj usporila prvi put u tri meseca
Kazaks: ECB mora još da podigne kamate
Nemačka inflacija pada kako energetski šok bledi
Inflacija u martu u evrozoni - prva procena