text size
Bill Gates, milijarder i suosnivač Microsofta, objavio je 26. avgusta esej od 6.000 reči u kojem je poručio da bi, kada bi mogao, usporio razvoj veštačke inteligencije. Svoje stanovište dodatno je objasnio u intervjuu za "New York Times", rekavši da su "privatno ljudi koji razumeju koliko je ova tehnologija dobra i koliko brzo napreduje veoma zabrinuti", ali da malo njih o tim problemima govori javno jer sada jedni drugima poručuju: "Hej, nemoj to da govoriš. To nam šteti, pokušavamo da prikupimo sledećih bilion dolara". Odbacio je ideju da bi industriji trebalo prepustiti da samu sebe nadzire: "Samoregulacija najopasnijeg alata koji je ikada izmišljen? Ne, hvala!"
Javnost je već uverena da tehnološkoj industriji ne može da se veruje kada je reč o upravljanju sopstvenim proizvodima. Neke pravne vesti iz prošle nedelje dodatno objašnjavaju zašto. Dvostranačka koalicija 51 državnog tužioca objavila je predlog nagodbe sa kompanijom Meta Platforms, vlasnikom Facebooka i Instagrama, kojom se kompanija obavezuje na stroga ograničenja načina na koji deca koriste njene platforme. Ta ograničenja su blaža od onih koja su čelnici Facebooka nametnuli sopstvenoj deci.
Meta je pristala na podrazumevano dnevno ograničenje korišćenja od dva sata za naloge maloletnika, zabranu korišćenja od ponoći do šest sati ujutru, ukidanje prikaza broja lajkova i filtera za estetske promene za korisnike mlađe od 18 godina, kao i angažovanje nezavisnog revizora koji će proveravati da li se pravila poštuju.
Na Aspen Ideas Festivalu 2024. godine, Peter Thiel, prvi spoljni investitor u Facebook i dugogodišnji član uprave Mete, rekao je da svojoj maloj deci ograničava vreme pred ekranom na sat i po nedeljno i da je takav pristup uobičajen među roditeljima u Silicijumskoj dolini. Izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg rekao je da ne želi da njegova deca pasivno prelaze sa jednog videa na drugi. Međutim, sudeći prema Metinim proizvodima, nije imao ništa protiv toga da to rade vaša deca, barem do prošlonedeljne nagodbe.
Zašto stvarati nešto što nikada ne biste dozvolili sopstvenoj deci da koriste? Chamath Palihapitiya, izvršni direktor kompanije Social Capital i voditelj podkasta All-In, objasnio je da je "Silicijumska dolina potpuno izgubila ono što ju je činilo velikom. Bila je to mesto za čudake, za ljude s margine, za ljude koji su zaista bili idealisti. Danas je postala nešto sasvim drugo... sve što smo radili bilo je usmereno na to da zaradimo što više novca, na svaki mogući način."
Možda zato što su poslušali savet bivšeg šefa rasta broja korisnika Facebooka, koji je studentima MBA programa na Univerzitetu Stanford rekao da alati koje je pomogao da stvore razaraju društveno tkivo, a zatim poručio: "Uzmite novac, uzmite novac, a onda sednimo za sto i osmislimo nova pravila. Doslovno je tako jednostavno: uzmite novac.“ Njegovo ime? Chamath Palihapitiya.
Industrija čiji čelnici sopstvenoj deci ne dozvoljavaju da koriste proizvode koje nude tuđoj teško može da očekuje razumevanje kada traži još više bogatstva i moći.
Protivljenje javnosti izgradnji data centara sada je veće čak i od protivljenja nuklearnim elektranama. U istraživanju CNBC-ja i Generation Laba sprovedenom među 1.088 Amerikanaca uzrasta od 18 do 34 godine, velika većina ispitanika rekla je da ne veruje čelnicima industrije veštačke inteligencije.
Odgovor industrije bio je da okrivi one koji upozoravaju na moguće negativne posledice veštačke inteligencije, posebno Anthropic PBC i njegovog izvršnog direktora Daria Amodeija. U istoj epizodi podkasta All-In u kojoj je Palihapitiya kritikovao novu kulturu Silicijumske doline i odbacio ono što je nazvao paničnom pričom o AI apokalipsi, investitor rizičnog kapitala i bivši zvaničnik Trumpove administracije za veštačku inteligenciju i kriptovalute David Sacks rekao je da Anthropic "sprovodi sofisticiranu strategiju regulatornog zarobljavanja zasnovanu na širenju straha" i da "nijedna kompanija, a samim tim ni osnivač ili izvršni direktor, nije učinila više na širenju tih strahova od Daria". Sacks je priznao da bi Amodeijeva zabrinutost mogla biti iskrena, ali je utvrdio da je i samo njeno javno izražavanje pokušaj regulatornog zarobljavanja.
Ako se čak i iskrena upozorenja osuđuju kao pokušaj manipulisanja državom, onda gotovo niko unutar industrije nema prostora da upozori javnost ili pokuša da je zaštiti. Gates, čija je zabrinutost veoma slična Amodeijevoj, sažeo je to za "Times" ovako: "Napada se osoba koja najotvorenije govori o negativnim stranama." Žrtvovanje Amodeija zbog grehova tehnološke industrije samo će pokazati javnosti da će industrija kazniti svakoga ko upozorava na opasnosti veštačke inteligencije.
AI industrija nema milione zaposlenih koji bi zastupali njene interese. Zajednička zakonodavna komisija za reviziju i nadzor Virdžinije utvrdila je da tipičan data centar površine oko 23.000 kvadratnih metara nakon otvaranja zapošljava oko 50 radnika sa punim radnim vremenom, od kojih su otprilike polovina spoljni saradnici. Amazon.com planira da do 2040. godine u toj saveznoj državi uloži 35 milijardi dolara za najmanje 1.000 radnih mesta, dok je oslobađanje od poreza na promet za tu industriju Virdžiniju u fiskalnoj 2025. godini koštalo procenjenih 1,6 milijardi dolara. Istraživači Brookings Institutiona ipak su pronašli stvarne koristi u područjima oko najvećih data centara, gde je zaposlenost u privatnom sektoru porasla za četiri do pet odsto. To nije zanemarljivo, ali još uvek nije isto kao kada možete da kažete: "Moj komšija radi za OpenAI."
Ako AI industrija želi da ublaži otpor javnosti, trebalo bi da počne prihvatanjem Gatesovog saveta. Uostalom, on je jedini tehnološki čelnik koji je lično iskusio pokušaj države da razbije njegovu kompaniju. Efikasno regulatorno telo, stvarna zaštita dece i lokalne zajednice koje od data centara dobijaju više od 50 radnih mesta u zamenu za poreske olakšice bili bi dobar početak. U suprotnom, pobuna koja počinje sa data centrima neće se na njima i završiti.
Ova kolumna odražava lične stavove autora i ne odražava nužno mišljenje uredništva, Bloomberg Adrije i njenih vlasnika.