Projekat NBA Europe prelazi iz koncepta u implementaciju. Izvršni direktor NBA Europe Džordž Aivazoglu potvrdio je da je cilj da liga počne u oktobru 2027. godine, dok komesar Adam Silver taj vremenski okvir opisuje kao "ambiciozan, ali realan" i naglašava da ne želi odlaganje posle 2028. godine.
Ovo je prvi put da NBA javno vezuje projekat za konkretan datum. U industrijskom kontekstu to bi bio znak zrelosti; kada se u sportskom biznisu kaže "kada", a ne "ako", proces ulazi u operativnu fazu. NBA u Evropi više nije ideja, postaje plan sa vremenskim okvirom.
Prema trenutno poznatoj strukturi, NBA Europe će imati 16 klubova, od kojih će 12 biti stalni učesnici, dok će se četiri kvalifikovati na osnovu sportskih rezultata. Jedno mesto dolazi iz FIBA Lige šampiona, dok preostala tri pripadaju nacionalnim prvenstvima.
Opširnije
Košarkaši Srbije vicešampioni sveta
U finalnoj borbi za svetski tron srpski košarkaši osvojili su srebrnu medalju.
10.09.2023
PODCAST Sanja Malagurski: 'Treba sedeti za stolom sa boljim i pametnijim od sebe'
Sanja Malagurski navodi da joj je najlepši momenat bio kada je osvojila evropsko zlato nakon oporavka od veoma teške povrede.
01.03.2024
Rekordne zarade i ugovori - počinje nova sezona NBA lige
Nova, 80. po redu NBA sezona, počinje u utorak, a otvoriće je aktuelni prvaci Oklahoma City Thunder ogledom s Houston Rocketsima.
21.10.2025
Koliko Srbiju košta povreda Bogdana Bogdanovića
Bogdan Bogdanović je zvanično završio EuroBasket 2025 zbog rupture zadnje lože. Košarkaški savez Srbije (KSS) saopštio je da će kapiten, u dogovoru s Los Angeles Clippersima, nastaviti lečenje u SAD. Iza sportskog gubitka krije se i finansijska priča.
03.09.2025
Gde je tržište
Time se uvodi hibridni model koji kombinuje stabilnost franšiznog sistema i evropski princip sportske meritokratije. NBA ne replicira američki sistem, već ga prilagođava kontinentu gde tradicija i otvorenost sportskih takmičenja imaju duboku institucionalnu i emocionalnu vrednost.
Gradovi čine jasnu mapu ideje pokrivanja najvažnijih tržišta: Rim i Milano, London i Mančester, Pariz i Lion, Madrid i Barselona, Berlin i Minhen, Atina i Istanbul. To su tržišta sa najvećim komercijalnim kapacitetom, infrastrukturom, sponzorskom snagom i globalnim dometom. Geografija je u ovom slučaju ekonomska kategorija.
Aivazoglu veruje da Evropa ima sportsko tržište od 50 milijardi dolara, dok košarkaške lige trenutno čine "manje od 0,5 odsto toga".
Šta to znači za Evroligu i postojeći sistem
Za Evroligu ovo predstavlja najveći strateški izazov u poslednjih 20 godina, rukavica je bačena direktno u lice. Takmičenje koje je godinama bilo vrh evropske košarke sada dobija konkurenta koji dolazi sa globalnom pravnom, medijskom i investicionom infrastrukturom. Iako NBA zvanično poručuje da želi koegzistenciju, tržište retko toleriše dva vrha piramide na istom prostoru.
U praksi, investitori, globalni oglašivači i striming platforme reagovaće na skalabilnost, a ne na sentiment. NBA nudi pristup američkom modelu monetizacije, panevropskim TV tržištima i globalnom publicitetu. Evroliga, s druge strane, mora redefinisati svoju poziciju kako bi zadržala relevantnost, finansijski impuls i talente.
Za klubove iz regije, najrealniji uticaj dolazi kroz "talent pipeline" i mogućnost kvalifikacijskog ulaska. Stalne pozicije nisu u dometu, ali modele partnerstva, razvojne puteve igrača, tehnološku saradnju i sponzorske sinergije vredi posmatrati kao novu vertikalu.
Kapital i komercijalna logika
Iako finansijski detalji nisu potpuno javni, industrijski izvori govore o ulaznim vrednostima od oko 500 miliona dolara po klubu, što bi inicijalnu vrednost projekta postavilo iznad osam milijardi dolara. U kontekstu evropskog sporta, to je dosad nezabeležen nivo kapitalizacije.
Motivi su jasni: NBA želi evropski udarni termin, globalni rast pretplata i pristup korporativnim budžetima koji Evropu tretiraju kao jednu ekonomiju potrošnje i platformu za brend-vertikale. Evropski sport dobija pristup komercijalnim alatima koje NBA razvija decenijama, od medijskih prava do tehnologije angažovanja fanova i sponzorskih modela. Liga koja ima glavu i rep, biznis kao najvažniju logiku.
Striming menja sport, a sport postaje jedan od retkih medijskih proizvoda sa garantovanom pažnjom. NBA ulazi u Evropu jer potražnja za premijum sportskim sadržajem raste brže nego bilo koji drugi segment zabavne industrije.
Naredni koraci
NBA Europe više nije projekat na horizontu. On je sada u kalendaru. Sledeći korak biće definisanje licenciranja, kalendara, vlasničkih struktura i distribucije sadržaja – teme koje direktno utiču na postojeću piramidu evropskog sporta.
Evropska košarka ulazi u fazu u kojoj tradicija ostaje važna, ali kapital i distribucija postaju presudni. Klubovi, savezi i investitori koji tu realnost prihvate ranije biće dobitnici. Oni koji veruju da status kvo ima beskonačan rok trajanja, neće preživeti. Od 20 timova koji trenutno igraju u Evroligi, osam igra u gradovima sa NBA liste. Šta će biti sa njima, najveće je pitanje.