text size
Iako je inflacija reč od koje se u poslednje vreme ne može pobeći, ovog puta nećemo govoriti o rastu nivoa potrošačkih cena čije objavljivanje pomno prate kako finansijska tržišta, akademska zajednica, tako i prodavci na pijaci. Govorićemo o pojmu inflacije životnog stila, što je možda najsrećniji prevod originalnog pojma "lifestyle creep". Šta to zapravo znači? Što više zarađujemo - više i trošimo, ali toliko više da se to negativno odražava na naše, pre svega, dugoročne finansije i posledično na narušavanje tog željenog i dostignutog stila života.
Potpuno je normalno da sa rastom prihoda i troškovi rastu, ali problem nastaje kada je rast troškova života brži od rasta prihoda. Možda je nezahvalno o ovome pričati u vreme visoke opšte stope inflacije, ali efekti "lifestyle creepa" su prisutni bez obzira na tekuće kretanje nivoa cena i mogu negativno uticati na dugoročne finansijske ciljeve pojedinca (kao što je formiranje fonda za hitne slučajeve/crne dane, otplata stambenog kredita, štednja za obrazovanje dece ili štednja za penziju).
Malo ko je imun na bolje i potpuno je prirodno poželeti još jedan par cipela, bolji auto ili egzotično putovanje. Ali, dok se okrenete, vidite da vam treba još jedan ormar samo za sandale, ormarić u kupatilu za kreme, ili vas nove gume za auto iz snova koštaju celu mesečnu platu. Onda se, čak i sa natprosečnim primanjima, možete naći u situaciji da živite od plate do plate, imate nepotrebne i skupe dugove po kreditnim karticama ili prekoračenja na tekućim računima. U tom slučaju svako neočekivano smanjenje u prihodima ili iznenadni trošak može vas dovesti u nove probleme sa plaćanjem tekućih/obaveznih troškova i računa.