Predsednik Donald Trump zvanično je pokrenuo svoju inicijativu Board of Peace, gurajući napred projekat za koji tvrdi da će doprineti geopolitičkoj stabilnosti, iako osnivanje projekta izaziva negodovanje i rezervisanost ključnih saveznika.
Trump je u četvrtak, tokom svečanog događaja na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, pokušao da ublaži deo tih zabrinutosti, rekavši da će organizacija "sarađivati sa mnogima, uključujući Ujedinjene nacije (UN)".
"Kada ovaj odbor bude potpuno formiran, moći ćemo praktično da radimo šta god, u saradnji sa Ujedinjenim nacijama. Znate, oduvek sam govorio da Ujedinjene nacije imaju ogroman potencijal", rekao je Trump.
Opširnije
Trumpov davoski ultimatum - 'bez sile', ali uz imperijalnu logiku
Trump za preuzimanje Grenlanda neće koristiti vojnu silu, ali će primenjivati imperijalnu prinudu.
pre 5 sati
Evropa mora da reši svoj problem odbrane. Sada.
Ako je iko i imao dilemu, američki lideri su je ove nedelje u Davosu sasvim razvejali.
pre 7 sati
Trump povlači pretnju carinama zbog Grenlanda
Predsednik Donald Trump izjavio je da će se uzdržati od uvođenja carina na robu iz evropskih zemalja koje se protive njegovom nastojanju da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.
pre 18 sati
Ceo Davos se vrti oko Trumpa: od duha dijaloga do monologa
Kao nikada ranije, ovogodišnji Svetski ekonomski forum u Davosu je u znaku geopolitike i američkog predsednika Donalda Trumpa, tako da ne čude komentari da bi ovaj skup u elitnom švajcarskom skijalištu bilo tačnije nazvati Svetskim geopolitičkim forumom ili "Svetskim Trumpovim forumom“.
pre 23 sata
Na bini su mu se pridružili osnivači odbora, uključujući političke saveznike koji dele njegov populistički pogled na svet - predsednik Argentine Javier Milei i premijer Mađarske Viktor Orban - kao i predstavnici mnogih država, među kojima su Bahrein, Maroko, Azerbejdžan, Bugarska, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Uzbekistan. Lideri su sa Trumpom potpisali dokumenta, za koje je portparolka Bele kuće Karoline Leavitt rekla da su povelju odbora stavili "u punu pravnu snagu", učinivši ga "zvaničnom međunarodnom organizacijom".
Board of Peace takođe nagoveštava Trumpovu nameru da pređe u drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, iako Hamas odbija da se odrekne oružja. Predsednik SAD je u četvrtak nastojao da prvu fazu mirovnog sporazuma prikaže kao uspeh i rekao da su SAD posvećene tome da se Gaza "adekvatno obnovi", uz upozorenje da Hamas treba da vrati posmrtne ostatke poslednjeg preminulog taoca iz napada na Izrael 2023. godine.
Događaj je otvorio hvalisanjem američkom ekonomijom i tvrdnjama da je zaustavio najmanje osam ratova, a među njih je uključio i sukobe koji nisu prerasli u otvorena neprijateljstva ili u kojima dugotrajna neprijateljstva još nisu rešena.
Ponovio je i želju da američka potrošnja za odbranu dostigne 1,5 biliona dolara i pohvalio saveznike iz NATO-a zbog povećanja ciljeva potrošnje, uz istovremenu kritiku Španije, koja se još nije obavezala na taj nivo.
"Oni, valjda, žele besplatnu vožnju", rekao je Trump.
Bloomberg
Klimav početak
Uprkos svečanom tonu u četvrtak, odbor je započeo rad uz brojne kontroverze, opterećen sumnjama u njegove ciljeve, sastav i stepen kontrole koji će američki predsednik imati. Ključni saveznici SAD, uključujući velike ekonomije Grupe sedam, i dalje su po strani, nespremni da prihvate inicijativu, ali su i oprezni da ne uvrede američkog predsednika koji ovaj projekat vidi kao deo svog političkog nasleđa.
Trump je odbor prvobitno predložio kao deo mirovnog plana za ratom razorenu Gazu, sa zadatkom da pomogne u nadzoru njene obnove. Međutim, nacrt povelje, u koji je Bloomberg imao uvid, ukazivao je na šira ovlašćenja - da se "obezbedi trajni mir u oblastima pogođenim ili ugroženim sukobima", odnosno ambicioznu viziju koja je uznemirila mnoge američke partnere, zabrinute da bi odbor mogao da se takmiči sa UN i potkopa njihovu ulogu. Ti strahovi opstali su uprkos naporima Trumpove administracije da uveri države da će odbor "dopunjavati, a ne zamenjivati UN".
Nacrtom se takođe predviđa da države moraju da doprinesu sa najmanje milijardu dolara kako bi obezbedile stalno mesto, a Trumpu bi odbor dao konačnu odlučujuću moć kao "inicijalnom predsedavajućem", uz mogućnost da u toj ulozi ostane i nakon završetka predsedničkog mandata.
Sastav članstva dodatno je uznemirio demokratske saveznike. Trump je uputio poziv predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, što je izazvalo ogorčenost zbog tekuće invazije Kremlja na Ukrajinu, kao i drugom autoritarnom lideru, predsedniku Belorusije Aleksandru Lukaenku. Oko 60 lidera pozvano je da se pridruže odboru, prema medijskim izveštajima i zvaničnim izjavama, ali nema nijedne države iz podsaharske Afrike.
Među državama koje su do sada odbile da se pridruže odboru nalaze se Francuska, Velika Britanija, Švedska, Holandija, Nemačka i Kanada. Nakon što je Emmanuel Macron odbio poziv, Trump je zapretio Francuskoj carinom od 200 odsto na šampanjac i podelio privatnu poruku Macrona na društvenim mrežama.
"Svaki od njih je moj prijatelj", rekao je Trump na bini, šaleći se da "neke voli, a neke ne voli".
"Zapravo volim ovu grupu, volim svakog od njih, možete li da verujete? Obično imam dvoje ili troje koje ne podnosim", dodao je.
Premijer Kanade Mark Carney rekao je da je "u suštini za" pridruživanje odboru, ali je u utorak u Davosu dodao da bi fokus trebalo da bude na potrebama Gaze. Britanski premijer Keir Starmer odbio je da podrži odbor i rekao da će uskladiti svoj odgovor sa saveznicima.
Ta uzdržanost pojavila se u trenutku kada su se lideri ove nedelje suočavali sa još jednom geopolitičkom krizom - Trumpovim zahtevima da Danska prepusti kontrolu nad Grenlandom, potkrepljenim pretnjom o novim carinama. Predsednik SAD je kasno u sredu odustao od tih pretnji, rekavši da je postignut "okvir budućeg sporazuma" u vezi s arktičkim ostrvom. Ranije ove nedelje rekao je da bi voleo da "svetu ne treba Board of Peace", ali da Ujedinjene nacije nisu uspele da mu pomognu u rešavanju svetskih konflikata.
Napori oko Gaze
Iako je Savet bezbednosti UN prvobitno podržao Trumpov plan za Gazu, šira ovlašćenja iznenadila su članove tog tela. Portparol UN Farhan Haq rekao je u ponedeljak da je Savet bezbednosti odobrio Board of Peace samo za rad u Gazi.
Kada je predsednik SAD u oktobru predstavio koncept mirovnog odbora, njegova namena bila je da pomogne obnovu Gaze nakon razornog rata između Izraela i Hamasa. Komitet svetskih lidera trebalo je da nadgleda tim tehnokrata koji bi upravljao obalskom enklavom umesto pripadnika Hamasa, sa ciljem privlačenja stranih investicija i postavljanja temelja za međunarodne bezbednosne snage.
Jared Kushner, Trumpov zet, u četvrtak je prezentovao planove za stabilizaciju teritorije i rekao da postoje planovi da se "za nekoliko nedelja" održi konferencija na kojoj bi bile najavljene donacije privatnog sektora, uz poziv na veća ulaganja u Gazu. "Znam da je pomalo rizično investirati na ovakvom mestu, ali treba da dođete, verujete, investirate u ljude i pokušate da budete deo toga", rekao je Kushner.
Izrael je pozdravio Trumpovu diplomatiju nakon što je zemlja obustavila dvogodišnji rat u Gazi primirjem u oktobru. Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je i spremnost da nastavi ofanzivu protiv Hamasa ukoliko islamistička organizacija, koju podržava Iran, nastavi da odbija pozive na razoružanje.
"Trenutno dajemo Amerikancima priliku da proces privedu kraju", rekao je Zev Elkin, član Netanyahuovog bezbednosnog kabineta, za radio-stanicu 103 FM u Tel Avivu. "Ako me pitate da li mislim da će uspeti - mislim da će na kraju biti neophodno da se vratimo i oduzmemo Hamasu oružje, jer to niko neće učiniti umesto nas."
- U pisanju pomogli Courtney McBride, Skylar Woodhouse, Iain Marlow, Michelle Jamrisko i Dan Williams.