Sa tradicijom dugom više od jednog veka, danski farmaceutski gigant Novo Nordisk pozicionirao se kao jedan od globalnih lidera u razvoju inovativnih bioloških lekova. Od osnivanja 1923. godine, kompanija vodi borbu protiv nekih od najozbiljnijih hroničnih izazova čovečanstva – od dijabetesa i gojaznosti, do retkih bolesti krvi i endokrinih poremećaja. Vođen misijom da naučna dostignuća stavi u službu humanosti, Novo Nordisk danas uspešno posluje širom sveta, uspešno balansirajući između vrhunske medicine i visoke korporativne odgovornosti.
Ovaj uticaj se već decenijama snažno oseća i u Srbiji. Kroz više od 35 godina poslovanja u našoj zemlji, Novo Nordisk se etablirao kao jedan od ključnih partnera domaćeg zdravstvenog sistema. Katarzyna Kasperska, direktor Novo Nordiska u regionu Srednje i Istočne Evrope nedavno je boravila u Beogradu i tom prilikom govorila o temeljnim vrednostima kompanije, promenama u farmaceutskoj industriji uz poseban osvrt na poslovanje kompanije u Srbiji.
- Zbog naglog rasta interesovanja za lečenje gojaznosti, Novo Nordisk, kao jedna od najvećih inovativnih farmaceutskih kompanija izaziva veliku pažnju javnosti širom sveta. Na koji način globalna očekivanja utiču na strategiju kompanije u regionu Istočne i Srednje Evrope?
Jaka globalna reputacija naše kompanije ne menja našu viziju za Istočnu Evropu. Pre bih rekla da nam daje jednu dodatnu odgovornost da obezbedimo održivu korist za pacijente, zdravstvene sisteme i društvo. Naša uloga u Business Area East je da sa istom ambicijom koja postoji na globalnom nivou damo dodatnu vrednost na 22 tržišta, od kojih svako ima sopstvene zdravstvene sisteme i prioritete, kao i različite uslove za uvođenje inovatnih lekova na tržište.
Visoka globalna očekivanja podižu lestvicu za realizaciju. Za nas to porazumeva oštriji fokus na obezbeđivanje dostupnosti inovativnih terapija, dostupnost lekova kroz stabilno snabdevanje, izvrstan nivo operativosti i disciplinu u isporučivanju širom regiona.
Snaga Novo Nordiska na globalu jeste sposobnost da stalno ulaže u inovacije i da te inovacije dugoročno unapređuje. Ovo je posebno važno za oblast gojaznosti i dijabetesa, jer u Istočnoj Evropi ima dosta pacijenata čije zdravstvene potrebe nisu zadovoljene.
Kako kompanija ubrzava globalnu strategiju u oblasti gojaznosti i jača razvojni portfolio, zadatak svih nas u ovom regionu jeste da iskoristimo taj napredak na odgovoran, relevantan i održiv način.
Istovremeno, ovom delu Evrope ne može se pristupati kao jednom jedinstvenom tržištu. Naša strategija mora da se prilagođava svakoj zemlji posebno, balansirajući između inovacija, njihove pristupačnosti lokalnom tržištu, spremnosti zdravstvenih sistema i mogućnosti za partnerstva.
U krajnjoj liniji, naša ambicija u Srednjoj i Istočnoj Evropi nije samo da pratimo globalni rast, već da osiguramo da naučne inovacije dovedu do boljih rezultata lečenja i kvalitetnijeg života za ljude širom regiona, u svakoj njegovoj zemlji.
- Gde vidite region koji vodite u narednih pet godina u odnosu na ostatak sveta – da li smo mi za Novo Nordisk poligon za brzi rast ili stabilno tržište za sprovođenje kvalitetnih rešenja?
Deo Evrope kojem pripadamo nije jedno, jedinstveno tržište, pa u narednih pet godina na njega treba da gledamo kao na region sa značajnim potencijalom rasta, ali i kao na region u kojem su ključne održive inovacije. Mi smo već region koji je strateški važan za Novo Nordisk, a uverena sam da će to vremenom postajati još izraženije, posebno kako kompanija nastavi da unapređuje komercijalnu realizaciju, poboljšava dostupnost proizvoda i uvodi inovacije u gojaznosti i dijabetesu na više tržišta.
Međutim, ovo nije priča o homogenom rastu. Region obuhvata tržišta različitog tempa razvoja, različitih kapaciteta zdravstvene zaštite i raznovrsnih opcija za obezbeđivanje dostupnosti inovativnih lekova. Istovremeno, postoji nekoliko trendova koji mi ulivaju poverenje u pravac kretanja. Jedan je digitalizacija zdravstvenih usluga, koja može pomoći u unapređenju dijagnostike, praćenju i povezivanju terapije sa svakodnevnim životom pacijenata. Drugi je sve veći fokus zdravstvenih sistema na hronične nezarazne bolesti, što je posebno važno u oblastima kao što su dijabetes i gojaznost, gde su dugoročni odgovori sistema od suštinskog značaja.
Takođe, verujem da poboljšanje regulatornog okruženja i veća harmonizacija između zemalja Evropske unije i onih van EU mogu postepeno poboljšati predvidljivost tržišta i pomoći u smanjenju nepotrebnih kašnjenja u obezbeđivanju inovacija za pacijente.
Naravno, tempo će se razlikovati od zemlje do zemlje, ali ovakav razvoj može poboljšati sposobnost regiona ne samo da dobro sprovede dokazana rešenja, već i da ranije ima koristi od inovacija.
To znači da je naš zadatak da spojimo ambiciju sa realnošću, da omogućimo i podstaknemo rast tamo gde su uslovi odgovarajući i da gradimo temelje za budući pristup tržištu tamo gde je sistemima potrebno još vremena da se razviju. U tom smislu, Srednja i Istočna Evropa jeste i prilika za rast i region u kojem je disciplinovano sprovođenje strategije od izuzetnog značaja.
Ako se ovi strukturni trendovi nastave, Istočna Evropa može postati ne samo region implementacije, već i sve više region u kome će se ranije primeniti inovativne terapije, racionalnije pružati zdravstvena zaštita u hroničnim nezaraznim bolestima i obezbediti održiv dugoročni rast.
- Prošla godina je obeležena restrukturiranjem i promenom na vrhu kompanije. Šta je bio glavni "okidač" za te promene i kako su one konkretno uticale na operacije u Vašem sektoru?
Promene su normalan deo životnog ciklusa kompanija naše veličine. Prošlogodišnje promene odnosile su se na pripremu kompanije Novo Nordisk za sledeću fazu rasta. Kompanija se u poslednjih nekoliko godina veoma brzo širila, a s tim je došla i veća organizaciona složenost i viši troškovi. Cilj transformacije je bio upravo u tome da ojača kulturu i efikasnost zaposlenih, omogući brže donošenje odluka i poboljša troškovnu efikasnost, kako bi kompanija mogla da nastavi da ulaže u nauku, komercijalne kapacitete i širenje proizvodnje.
Ono što je važno u ovom procesu jeste kako kroz njega prolazite. Za nas je okosnica ovog procesa naš sistem vrednosti pod nazivom “Novo Nordisk Way”, koji se sastoji od vrednosti otvorenosti, odgovornosti i poštovanja, a manifestuje kroz našu posvećenost zdravom i podsticajnom radnom okruženju, kao i agilnosti i jednostavnosti. Vrlo svesno smo nastojali da te vrednosti zadržimo u fokusu dok pojednostavljujemo organizaciju, razjašnjavamo odgovornosti i podižemo lestvicu kada je reč o učinku.
Ovakve odluke nikada nisu lake, ali ponekad su teške odluke neophodne, kako bi se obezbedio dugoročni uspeh. Mislim da prvi znaci pokazuju zašto je transformacija bila neophodna. Predstavljajući rezultate za prvi kvartal 2026. godine, Novo Nordisk je blago podigao prognozu za celu godinu, vođen snažnijim očekivanjima u pogledu poslovanja u delu portfolija koji se odnosi na GLP-1 proizvode. Dakle, iako transformacija ovakvih razmera uvek zahteva vreme, rani pokazatelji sugerišu da se kompanija kreće u pravom smeru.
Najvažniji uticaj ovih promena na naš region ogleda se u jasnijoj i fokusiranijoj organizaciji. U svakodnevnom radu, to se ogleda u boljem usklađivanju među tržištima, jasnijim prioritetima i bržem donošenju odluka. U Business Area East, takođe vidimo doslednije razgovore sa zaposlenim o ciljevima i razvoju, uz snažniji fokus na ponašanja koja oslikavaju pobednički mentalitet (koncept “Play to Win”).
Posle intenzivne godine, namerno ponovo podižemo organizaciju, učvršćujemo našu kulturu i podržavamo lidere i zaposlene kroz promene. U krajnjoj liniji, prava vrednost svake transformacije nije sama struktura, već to da li nam pomaže da bolje ostvarimo rezultate za pacijente, partnere i zdravstvene sisteme.
- Novi CEO donosi novu viziju. Na koji način se novi stil upravljanja razlikuje od prethodnog i kako se to oseća u svakodnevnom radu?
Svaki izvršni direktor donosi sopstveni stil liderstva, ali u Novo Nordisku ostajemo dosledni osnovnoj svrsi. Kako novi izvršni direktor dolazi iz same kompanije, ovo posmatram kao kontinuitet uz novi pristup liderstvu, a ne kao veliku promenu pravca. Ono što posebno primećujem jeste snažan fokus na jasnoću, brzinu i disciplinovano sprovođenje odluka.
U svakodnevnom radu, to podrazumeva jasnije prioritete, blisku saradnju između sektora i snažnu vezu između globalnih ambicija i realnosti lokalnih tržišta. Za Business Area East, to je posebno važno, jer radimo u raznolikim zemljama sa različitim zdravstvenim sistemima. Dakle, mogu da kažem da novi stil liderstva podržava i fokus i agilnost, dok ostaje čvrsto ukorenjen u vrednostima kompanije i našoj dugoročnoj posvećenosti pacijentima.
- Inovacije u farmaceutskoj industriji više nisu samo novi molekuli, već i digitalna rešenja. Kako Novo Nordisk koristi tehnologiju da premosti jaz između terapije i svakodnevnog života pacijenta?
Inovacija danas više nije samo otkrivanje novih molekula. Radi se i o korišćenju tehnologija kako bi inovacije bile što više prilagođene svakodnevnom životu pacijenata i brže, efikasnije stizale do njih.
Digitalna transformacija postala je ključna za očuvanje konkurentnosti u farmaceutskoj industriji. Podstiču je rastući troškovi istraživanja i razvoja, potreba za većom automatizacijom i sve složeniji regulatorni zahtevi. Za nas, tehnologija nije cilj sama po sebi. Ona mora da služi pacijentima i njihovim potrebama.
U Novo Nordisku posmatramo tehnologiju duž celog lanca vrednosti, što uključuje korišćenje digitalnih alata i automatizacije kako bismo unapredili otkrivanje i razvoj lekova, njihovu proizvodnju i omogućili brži pristup lekova pacijentima. To je u velikoj meri usklađeno sa širim fokusom kompanije na snažniju komercijalnu realizaciju, poboljšanu dostupnost proizvoda i kontinuirani napredak istraživačkog i razvojnog portfolija u oblasti gojaznosti i dijabetesa.
Veoma dobar primer je partnerstvo Novo Nordiska i kompanije OpenAI. Ambicija je da se veštačka inteligencija koristi u svim sektorima kompanije, od otkrivanja lekova do proizvodnje, sa ciljem smanjenja vremena razvoja za 5 odsto. To je važno jer brži i pametniji razvoj u krajnjoj liniji može pacijentima omogućiti raniji pristup inovacijama.
U isto vreme, premošćavanje jaza između terapije i svakodnevnog života takođe traži drugačiju komunikaciju i drugačije angažovanje. Današnji pacijenti žive u digitalnom svetu, te komunikacija u zdravstvu, edukacija i podrška takođe moraju postati relevantniji, dostupniji i više usmereni ka pacijentu. Bez obzira na to da li govorimo o kvalitetnijim podacima, pametnijem digitalnom angažovanju ili efikasnijim internim procesima, pravo pitanje je uvek isto: da li ovo pomaže pacijentima da u stvarnom životu efikasnije koriste sve prednosti koje inovacije pružaju?
Katarzyna Kasperska, direktor Novo Nordiska u regionu Srednje i Istočne Evrope
- Vaši lekovi za gojaznost i dijabetes su promenili paradigmu zdravstva. Kako se kompanija nosi sa odgovornošću koju donosi toliki uticaj na globalno javno zdravlje?
Više od 100 godina, Novo Nordisk je posvećen ozbiljnim hroničnim nezaraznim bolestima, a svrha kompanije nije samo da razvija inovativne lekove, već i da pokreće promene kako bi pobedila ove bolesti kroz naučna otkrića, širi pristup lekova pacijentima, rad na prevenciji i, na kraju krajeva, na njihovom potpunom izlečenju.
To je važno zato što dijabetes i gojaznost nisu kratkoročna stanja. Ona utiču na svakodnevni život ljudi godinama, često doživotno, i predstavljaju veliko opterećenje za porodice, zdravstvene sisteme i društvo. Danas, Novo Nordisk ima 45,3 miliona pacijenata globalno, od čega su 41,2 miliona ljudi koji žive sa dijabetesom i 4,1 milion osobe sa gojaznošću.
Uzimajući u obzir da trenutno skoro 1 milijarda ljudi na svetu živi sa gojaznošću i preko pola milijarde sa dijabetesom, brojevi naših pacijenata su i dalje mali. Kada poslujete u kontekstu ovolikog obima, morate razmišljati izvan komercijalnih okvira i proizvoda i fokusirati se na širu odgovornost za javno zdravlje.
Kompanija tom odgovornošću upravlja na nekoliko načina. Prvo, tako što pacijente drži u centru svake odluke. Bezbednost, kvalitet, dokazi i dugoročni ishodi moraju biti na prvom mestu. Drugo, tako što nastavlja da ulaže u bolja rešenja, jer se hronične bolesti često mogu lečiti i kontrolisati, ali se najčešće ne mogu izlečiti. Zato je ambicija da se nauka stalno gura napred toliko važna. Novo Nordisk nastavlja snažno da ulaže u istraživanje i razvoj, kao i u napredovanje razvojnog programa za gojaznost i dijabetes, dok istovremeno radi na poboljšanju dostupnosti proizvoda i na tome da dopre do što više pacijenata.
Treće, odgovornost takođe podrazumeva pristup tržištima. Inovacija zaista transformiše zdravstvenu zaštitu samo ako pacijenti mogu imati koristi od nje u stvarnom životu. Zato se kompanija ne fokusira samo na razvoj lekova, već i na partnerstvo sa zdravstvenim sistemima, zdravstvenim radnicima i širom društvenom zajednicom kako bi podržala ranu prevenciju, bolje razumevanje bolesti i održiviji pristup.
Dakle, rekla bih da mi ovom odgovornošću upravljamo kombinacijom skromnosti i ambicije – skromnosti, jer je izazov javnog zdravlja ogroman, i ambicije, jer nam nauka daje mogućnost ne samo da bolje lečimo hronične bolesti, već vremenom da usporimo njihov napredak, sprečimo ga gde je to moguće i, u krajnjoj liniji, da se približimo trajnim izlečenjima.
- Često postoji vremenski jaz između lansiranja inovacije na Zapadu i njenog dolaska u Istočnu Evropu. Šta činite da taj jaz smanjite i kada realno možemo očekivati najnovije terapije na našim prostorima?
Ne bih volela to da posmatram kao jednostavnu podelu na Zapad-Istok. Ambicija Novo Nordiska je da obezbedimo inovacije pacijentima što je moguće ranije na svim tržištima. Tamo gde se postoje razlike u vremenu, one su obično povezane sa lokalnim regulatornim zahtevima i procesima, a ne sa nedostatkom strateške važnosti.
Da bismo smanjili kašnjenja, ranije sarađujemo sa svim učesnicima u zdravstvenom sistemu, pripremamo lokalne podatke, podržavamo spremnost tržišta i snažno se fokusiramo na planiranje snabdevanja. Tačan tajming će se razlikovati po zemljama, tako da se ne bih obavezala na jedan regionalni datum, ali naš cilj je veoma jasan: da skratimo put od inovacije do pristupa pacijenata gde god možemo.
- Imajući u vidu nasleđe kompanije Novo Nordisk i vodeću tržišnu poziciju u Srbiji, kako vidite ulogu i značaj srpskog tržišta u strategiji vaše kompanije do 2030. godine? Koji su ključni stubovi rasta kompanije Novo Nordisk u Srbiji i na koji način planirate da unapredite dostupnost inovativnih terapija pacijentima u Srbiji?
Srbija je veoma važna zemlja za Novo Nordisk, kako zbog nasleđa, tako i zbog prilika koje su pred nama. Već više od 35 godina partner smo srpskom zdravstvenom sistemu, a istorijski naša prisutnost na ovom tržištu seže 100 godina unazad. Ta dugogodišnja posvećenost pomogla je da izgradimo veoma snažnu poziciju u endokrinologiji, a posebno u oblasti dijabetesa, gde je kompanija u Srbiji postigla izvanredne rezultate.
Veoma malo drugih tržišta može da se pohvali tako snažnim i doslednim doprinosom društvu i sistemu tokom vremena, uključujući razvijanje izuzetne pozicije u oblasti insulina. Za mene, pravi značaj Srbije nije samo u onome što je već postignuto, već u onome što sledi i što je planirano u našoj strategiji do 2030. godine.
Ključni stubovi naše ambicije u Srbiji su jasni. Želimo da proširimo našu ulogu u oblasti gojaznosti, ne samo kao kompanija koja obezbeđuje inovativne lekove, već i kao partner koji ima širu ulogu u društvu i pomaže unapređenju razumevanja gojaznosti kao ozbiljne hronične bolesti. Podjednako je važno očuvati i ojačati naše liderstvo u dijabetesu, gde imamo dugogodišnja partnerstva i duboko poverenje širom zdravstvenog sistema. Kako bismo odgovorili na te prioritete, nastavićemo da donosimo inovativne terapije pacijentima i da podržavamo zdravstveni sistem i društvo uopšte u suočavanju sa dva najvažnija kardiometabolička izazova našeg vremena: dijabetesom i gojaznošću.
- Postoje li specifični projekti ili inicijative u Srbiji koji bi mogli da posluže kao primer dobre prakse za ostatak Vašeg regiona?
Da, mislim da bi primeri dobre prakse iz Srbije mogli da inspirišu i druga tržišta u našem regionu, a čak i šire.
Kao što sam ranije pomenula, partnerstva su jedan od ključnih stubova našeg poslovanja u Srbiji. Kao dugogodišnji partner srpskog zdravstvenog sistema, obezbeđujemo kontinuiran pristup inovativnim lekovima za dijabetes već više od tri decenije. Tokom tog perioda, Novo Nordisk je izgradio veoma snažno nasleđe i poziciju u zemlji, posebno u oblasti dijabetesa i endokrinologije.
Novo Nordisk je jedan od lidera na tržištu insulina i pouzdan dobavljač inovativnih terapija za više od 150.000 ljudi u Srbiji, a takva uloga nosi veliku odgovornost. To znači da Novo Nordisk nije samo prisutan na tržištu Srbije, već je i važan i pouzdan partner njenog zdravstvenog sistema. Na osnovu ovog nasleđa, naša ambicija je da izgradimo isti vid dugoročne prisutnosti i vrednosti u oblasti gojaznosti i, šire gledano, u oblasti hroničnih nezaraznih bolesti.
Verujemo da nam globalno nasleđe Novo Nordiska u ozbiljnim hroničnim nezaraznim bolestima, u kombinaciji sa našom specifičnom pozicijom i stručnošću u Srbiji, daje posebnu odgovornost da doprinesemo rešavanju gojaznosti kao jednog od najvažnijih izazova javnog zdravlja našeg vremena. Ovo je u skladu sa širim globalnim fokusom naše kompanije na gojaznost i dijabetes, uključujući dalje širenje portfolija za gojaznost i povećanje dostupnosti lekova pacijenatima.
Takođe smo ponosni što je Novo Nordisk u Srbiji vodeća kompanija kada je u pitanju digitalizacija zdravstvenog sistema. Podržali smo razvoj nacionalnog elektronskog registra za dijabetes, kao i uspostavljanje telemedicine za hronične bolesti, koja je omogućila online konsultacije između zdravstvenih radnika. Svrha ovih inicijativa je vrlo jasna: istražiti kako digitalna zdravstvena rešenja mogu poboljšati kvalitet života ljudi koji žive sa hroničnim nezaraznim bolestima.
Dakle, ako bi trebalo da izdvojim najbolju praksu Srbije, rekla bih da je to kombinacija dugoročnog partnerstva, liderstva u lečenju dijabetesa i spremnosti da se podrži inovacija, ne samo kroz lekove, već i kroz digitalna rešenja i širu saradnju unutar sistema. Naša ambicija je da se na istoj toj osnovi razvijamo i u oblasti gojaznosti.