Nakon početnog nemačkog skepticizma, finansijska fintek rešenja počela su proteklih godina da menjaju način na koji se novac kreće u najvećoj evropskoj ekonomiji. U osvajanju kičme nemačke industrije – nemačkih malih i srednjih preduzeća – istakao se francuski jednorog Qonto, koji su 2016. godine osnovali Steve Anavi i Alexandre Prot, frustrirani neefikasnim i dugotrajnim ponudama banaka i sa idejom da korisnicima ponude kompletnu ponudu, od svakodnevnog bankarstva do poslovnih finansijskih alata kao što su fakturisanje i knjigovodstvo, preko veoma brze korisničke podrške 24 časa sedam dana nedeljno, uz veoma jasno i transparentno određene cene. Ali kako sve više otkrivaju nemački korisnici Qonta, kičma ovog jednoroga nije u Francuskoj, već u – Srbiji.
Kada softverski dođe do problema sa knjigovodstvom ili isplatama plata, koje su aplikacijom direktno povezane sa nemačkom poreskom upravom, nemačkim privrednicima probleme rešavaju službenici Qonta iz Beograda.
Ova evropska neobanka, čije je sedište u Parizu, dobar deo svog tima korisničke podrške ali i inženjera zaduženih za tehničku stranu neobankarstva ima upravo u Beogradu. Štaviše, ova neobanka, čiju platformu sada koristi više od pola miliona evropskih malih i srednjih preduzeća, sa Srbijom na izvestan način povezuje i to da je pre dve godine kupila berlinsku fintek kompaniju Penta, čiji je suosnivač i generalni direktor bio Lav Odorović.
Opširnije
Bloomberg Adria konferencija „Finance & Insurance Industries Trends 2025": Ključni trendovi za banke i osiguravače u eri nesigurnosti
Šta možemo očekivati u svetu finansija i osiguranja ove godine, kako će politika higher for longer uticati na bankarski sektor, kako se osiguravajuće kuće nose sa nesigurnošću zbog klimatskih promena i izazovima AI tehnologije bile su glavne teme diskusije na Bloomberg Adria konferenciji “Finance & Insurance Industries Trends 2025" u Beogradu.
26.03.2025

Instant Factoring fintech stiže u Španiju kako bi podstakao lokalni startap ekosistem
Instant Factoring, rumunska fintek kompanija specijalizovana za digitalne finansijske usluge, širi svoje poslovanje u Španiju. Kompanija, koja ima MicroEurope kao akcionara, otvara kancelariju u Bilbau s ciljem podrške lokalnim preduzetnicima kroz jednostavna i brza finansijska rešenja.
10.06.2024

Kojim smerom će ići banke u godini preloma i kakve su strategije fintech industrije?
Na kraju prvog kvartala, pitanje koje i dalje stoji pred liderima finansijske industrije kada i za koliko će se krenuti sa spuštanjem kamatnih stopa.
27.03.2024

Apple i Amazon uskoro će nam davati stambene i potrošačke kredite
Srbija u digitalizaciji rame uz rame sa Slovenijom i Hrvatskom.
15.03.2024

Revolut počeo da nudi kredite u Italiji, Slovenija i Hrvatska na čekanju
Većina neobanaka ne nudi punu paletu usluga koje nude tradicionalne banke - na prvom mestu kredite.
01.10.2024
Qonto je kupio nemačku neobanku Penta, jer je ona prethodno sa timom od više od 200 zaposlenih u Berlinu i Beogradu postala vodeći snabdevač digitalnih rešenja za finansije malih i srednjih preduzeća, samozaposlene i frilensere, a upravo ti klijenti su u fokusu francuske neobanke.
Uprkos tome što su srpski kadrovi očigledno u žiži bankarske revolucije u kojoj neobanke i ostale fintek kompanije širom sveta mrse račune finansijskim džinovima u klasičnom bankarstvu, Srbija je na margini ovih tektonskih promena u svetskim finansijama.
Usluge neobanaka i daleko od Srbije
U Srbiji i delu Adria regiona većina korisnika usluga tradicionalnih banaka u najboljem slučaju koriste usluge Paypala, kao trenutno u svetu najveću neobanku po broju korisnika i kapitalizaciji. Međutim, širom sveta pa i delu Adria regiona koji je postao deo Evrope unije, raste popularnost neobanaka – od brazilske Nubanke i britanskog Revoluta i Wisea, preko holandskog Bunqa, nemačkog N26 i francuskog Qontoa, do američkih neobanaka Cash App, Green Dot, SoFI, Ally Bank, MoneyLion i Chime.
Bloomberg Veliki prodor Revoluta u Sloveniji i Hrvatskoj
Prema rečima vanrednog profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Velimira Lukića, neobanke koje imaju izgleda na tržišni uspeh su one koje prevazilaze etablirane granice konvencionalnog bankarstva.
"Komparativna prednost neobanaka, kao što je Revolut, jeste u tome što nude jednostavan i povoljan način transfera novca u međunarodnim okvirima i promovišu plaćanja kojima tradicionalne banke ne pridaju visok prioritet, kao što su kupoprodaje digitalne imovine", rekao je za Bloomberg Adriju profesor Lukić i dodao da je prodor neobanaka u Adria region uslovljen postojećom nacionalnom bankarskom i drugom regulativom, kao i egzistencijom nacionalnih valuta. "Kada je Hrvatska ušla u evrozonu, to je delovalo kao snažan stimulans za njihov agresivniji prodor."
Prema rečima ovog eksperta za nove tehnologije u bankarstvu, u Srbiji "u skorije vreme nećemo videti neobanke, jer naši građani nisu podobni da budu klijenti neobanaka".
Evropske fintek operacije iz Beograda
Međutim, profesor Lukić je istakao da će iz Srbije biti moguće voditi operacije neobanaka osnovanih u evropskim zemljama, što se već i dešava.
Nekadašni osnivač Pente Lav Odorović je sa Žarkom Vukadinovićem, jednim od osnivača nekadašnje Telenor banke, a sada Yettel banke, osnovao kompaniju Relio, koja je za svoje timove u Beogradu i Cirihu dobila tri miliona evra investicija za razvijanje tehnologije kojom, na osnovu detaljnog poznavanja klijenata, automatizuje procese otvaranja računa, pre svega u delu upravljanja i preuzimanja rizika, efikasno umanjujući mogućnost zloupotrebe i sprovođenja kriminalnih aktivnosti.
"Neobanke kao što su Revolut i Wise preoblikovale su digitalno bankarstvo u Evropi", rekao je tada srpskim medijima Odorović, ukazujući pritom da su izazovi usklađivanja sa propisima iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma ostali najslabija karika digitalnih banaka koje opslužuju kompanije. "Složene vlasničke strukture, međunarodni tokovi novca i komplikovani poslovni modeli kreiraju veće rizike u smislu zloupotrebe u svrhu pranja novca, finansiranja terorizma, kršenja međunarodnih restriktivnih mera, prevara... Posledica povećanog rizika je duže vreme potrebno za otvaranje računa, od nekoliko nedelja do više meseci, uslovljeno pre svega neefikasnošću banaka."
Bloomberg Revolut planira da korisnicima u Hrvatskoj ponudi i zajmove
Analiza švajcarskog specijalizovanog portala MoneyToday.cz ukazuje da je Relio, kako i sam priznaje, imao velike koristi od takozvanog Credit-Suisse-efekta, te da su korporativni klijenti koji se ne osećaju posebno dobrodošlim u velikim bankama ili tradicionalne banke prave novi početak sa neobankama.
"Razvijana niša stvara dobru početnu poziciju za rast nagore. Unutar švajcarskih neobanaka, Relio ima prednost zbog svog isključivog fokusa na korporativne klijente i može da iskoristi svoje snage u ovom segmentu. Jedinstvena prodajna prednost koju Relio može i želi da ponudi složenim ili posebnim kompanijama trebalo bi da im otvori dalja vrata", ističe švajcarski portal.
Krajem prošle godine, Relio i Privredna komora Srbije najavili su da će uskoro u Beograd dovesti najveće svetske akceleratore koji bi trebalo da domaćim startap kompanijama sa visokim potencijalom za rast na globalnom tržištu omoguće lakši i brži pristup finansiranju iz fondova za ulaganje rizičnog kapitala.
Rat provizijama
Za razliku od Srbije, neobanke su napravile veliki prodor u Sloveniji i Hrvatskoj, gde se spremaju da uskoro ponude i davanje zajmova korisnicima. Kada se na sve to dodaju brojna druga fintek rešenja, koja uključuju i kriptovalute, menjačnice i berzu, očigledno je da neobanke prete da ozbiljno naruše finansijsku industriju zasnovanu na tradicionalnim bankama i ostalim klasičnim finansijskim institucijama.
Rast transakcije preko neobanaka doveo je do dva fenomena. Jedan je da su pojedine neobanke po broju klijenata približila ili izjednačile sa tradicionalnim bankama srednje veličine. Primera radi, u Hrvatskoj Revolut ima klijenata približno koliko i Hrvatska poštanska banka i OTP banka. A drugi fenomen je da su tradicionalne banke krenule u kontraudare.
Bloomberg Neobanka Wise dominira u Velikoj Britaniji
Pojedine su svoju digitalnu transformaciju pospešile tako što su napravile svoje mobilne aplikacije, ali i prave fintek platforme. Neke druge su pak uvele dodatne provizije na takozvane kvazigotovinske transakcije na Revolutu i drugim neobankama i digitalnim brokerima, a sve u nastojanju da klijente nateraju da za takve transfere koriste obična SEPA plaćanja.
I dok se iz neobanaka mršte na pomenute "kaznene provizije", profesor Velimir Lukić objašnjava da se poslovanje neobanaka naslanja na postojeći bankarski sektor jer imaju pristup računima i sredstvima svojih klijenata, koji su deponovani na računima tih klijenata u tradicionalnim bankama.
"Kao što banke u skladu sa propisima i svojom poslovnom politikom definišu naknadu za prenos novca ili podizanje novca na bankomatima drugih banaka, legitimno je da definišu i naknadu za transfer novca koji inicira neobanka", ističe vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
"U suštini, neobanke nemaju kapacitet da istisnu konvencionalne banke i zamene na adekvatan način sve bankarske usluge. Pri tome, konvencionalne banke prolaze kroz digitalnu transformaciju i za očekivati je da mogu ozbiljno konkurentski da uzvrate neobankama, jer ako sada deluje da su neobanke pretnja klasičnim bankama takva situacija može brzo da se promeni".
Kako ističe Lukić, u budućnosti se može očekivati "njihova obostrana koegzistencija kroz simbiozu".