Nikola Mrkšić je kao tinejdžer u Beogradu tokom devedesetih prodavao naučnofantastične priče po kafićima, zarađujući ponekad mesečnu platu za jednu nedelju. Danas, osnivač i izvršni direktor britansko-srpske kompanije PolyAI prikupio je ukupno 200 miliona dolara u poslednjih nekoliko godina od investitora kao što su Nvidia, Zendesk Ventures, Squarepoint i drugih kako bi automatizovao korisničku podršku u najvećim svetskim preduzećima.
Poslednja runda finansiranja je bila u iznosu od 86 miliona dolara. PolyAI omogućava velikim korporacijama da korisničku podršku totalno zamene AI agentima koji komuniciraju direktno sa korisnicima i tekstualno i glasovno, bez intervencije zaposlenih. Kompanija danas ima više od 100 velikih poslovnih klijenata, sa preko 2.000 aktivnih implementacija na 45 jezika i u više od 25 zemalja.
Srpski put od Siri tima do PolyAI sistema
Nikola Mrkšić je rođen u Beogradu, završio je Matematičku gimnaziju i dobio stipendiju za studije računarstva na Univerzitetu Kembridž. Pridružio se startapu VocalIQ kao prvi inženjer. Kada je Apple 2015. godine kupio VocalIQ i integrisao tehnologiju u Siri, Mrkšić je proveo dve godine radeći na glasovnom asistentu.
Problem je bio očigledan. "Svuda gde sam išao, dobijao sam istu reakciju kada bi čuli da radim na Siri. Govorili bi: 'Siri ne valja.' Kada bi ih pitao šta žele da radi, odgovarali su da planira njihov odmor i bude pravi asistent", napisao je Mrkšić u objavi na LinkedInu.
Sa dvojicom kolega sa Kembridža osnovao je PolyAI 2017. godine u Londonu. Kompanija danas ima kancelarije u Londonu, Njujorku, San Francisku i Beogradu.
Ključna razlika u odnosu na opšte asistente poput Siri ili Alexe je specijalizacija. PolyAI se fokusirao isključivo na glasovnu korisničku podršku za velika preduzeća. Sistem rešava konkretne tokove razgovora u kontakt centrima, od rezervacija i potvrda identiteta do tehničke podrške.
Prema istraživanju konsultantske kompanije Forrester, korisnici PolyAI sistema ostvaruju povrat ulaganja od 391 odsto u roku od tri godine, sa prosečnim uštedama od 10,3 miliona dolara po preduzeću. UniCredit je zamenio sistem star dvadeset godina i ubrzao usmeravanje poziva za 83 odsto, dok je druga američka firma PG&E uštedela 35.000 radnih sati.
Region Adria kao most ka globalnom tržištu
PolyAI ne konkuriše samo sa tradicionalnim kontakt centrima, već i sa novom generacijom generativnih modela poput ChatGPT-ja. Razlika je u tome što generički tekstualni modeli nisu optimizovani za glasovne interakcije u realnom vremenu i imaju problem sa pouzdanošću u kritičnim situacijama.
Kompanija je razvila sopstveni model Raven, koji je treniran na stotinama miliona stvarnih poziva korisničke podrške. Mrkšić tvrdi da je Raven deset puta brži od modela ChatGPT-ja i nadmašuje ga u tačnosti za specifične primene u korisničkoj podršci.
Najnoviji proizvod, Agent Studio, omogućava preduzećima da prilagode i upravljaju glasovnim agentima bez dodatnog programiranja. Sistem se direktno integriše sa postojećim poslovnim alatima.
Emily Walsh, glavna investitorka iz fonda Georgian, objašnjava: "Za najveće svetske brendove, korisnička podrška više nije samo trošak, već ogromna prilika za stvaranje vrednosti. Sposobnost PolyAI da postavi glasovne agente omogućava značajne uštede i prihode. PolyAI pokazuje da specijalizovani sistemi donose veću poslovnu vrednost od generalnih rešenja. Umesto da pokušavaju da budu sve za sve, fokusiraju se na precizno definisan problem i rešavaju ga na skoro ljudski način."
Depositphotos
Kancelarija u Beogradu zapošljava inženjere koji rade na razvoju modela veštačke inteligencije, dok je većina komercijalnih aktivnosti usmerena ka Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji. Mrkšić posećuje Srbiju tri do četiri puta godišnje i javno ističe značaj tehnoloških talenata iz regiona.
Za tehnološki ekosistem u regionu Adria, priča Nikole Mrkšića nudi lekciju o značaju vrhunske stručnosti, strpljenja u razvoju proizvoda i globalnih ambicija. Startapi iz regiona imaju pristup kvalitetnom tehnološkom obrazovanju, ali često nedostaje kapitala i veze sa svetskim tržištem.
Mrkšić je uspeo da premosti taj jaz spajajući srpsko akademsko obrazovanje, britansku istraživačku infrastrukturu i američko tržište. PolyAI je identifikovao konkretan problem, rešio ga bolje od konkurencije i dokazao poslovnu vrednost.