Veštačka inteligencija postaje deo svakodnevnog operativnog ritma fudbalskih klubova, ali Bayern je prvi koji je povukao radikalan potez – blokirao je ChatGPT i preusmerio sve zaposlene na sopstvenu AI platformu u privatnom klaudu. Umesto da o AI govori kao o megatrendu, klub ga je pretočio u infrastrukturu, jednako važnu kao CRM, tiketing ili medicinski podaci.
Tako otvorena odluka signalizira da sportske organizacije s velikim budžetima i osetljivim internim informacijama više ne žele da zavise od javnih modela čije mehanizme ne mogu da kontrolišu. Bayern je samo prvi rekao ono što mnogi već primenjuju tiho: AI je dobrodošao, ali samo unutar okruženja koje klub u potpunosti kontroliše.
Šef digitalnog fan iskustva Tomas Ehemann objasnio je da su javne generativne platforme, uključujući ChatGPT, blokirane kako bi se stvorila jedinstvena, sigurna i standardizovana praksa korišćenja veštačke inteligencije. Umesto desetina ad hok rešenja, zaposleni sada rade u jednom sistemu, namenjenom upravo klupskim potrebama, piše Welt.de.
Opširnije
Ima li smisla fudbalski meč između perolake i superteške kategorije
U fudbalu ne postoje težinske kategorije. Nema klasifikacija po snazi, veličini ili budžetu, niti ograničenja ko s kim sme u ring.
30.11.2025
Evropskom fudbalu su potrebni kolektivni ugovori - američki model se više isplati
Evropski fudbal ulazi u zonu pravne nestabilnosti. Premier liga pokušava da uvede ograničenja potrošnje kroz nova pravila 'anchoring' i 'squad-cost ratio', dok Udruženje profesionalnih fudbalera (PFA) najavljuje tužbe.
22.11.2025
Francuska je sportska mašina - umesto da čeka na šampione, ona ih pravi
Francuska nije samo sportska sila već laboratorija koja već decenijama proizvodi šampione.
23.11.2025
Banke s povlasticama - ko sme da kreditira klubove Premijer lige
Premijer liga je skupo takmičenje u kojem je uspeh teško postići, te je sve izraženija potreba za velikim zaduživanjem kako bi se došlo do željenog uspeha. Nova grupa kreditora sada pokušava da se uključi u ovu igru.
09.11.2025
Nova platforma već funkcioniše u službi za navijače, pravnim odeljenjima i produkciji sadržaja. Radi u privatnom klaudu i služi kao centralno mesto za pripremu dokumenata, automatizaciju procesa i pretraživanje internih baza znanja. Bayernov pristup izgleda strogo, ali logika je čisto korporativna – klub ne želi da rizikuje curenje podataka, regulatorne prekršaje ili reputacionu štetu koja bi nastala korišćenjem javnih modela.
Zašto klubovi ograničavaju generativnu AI
Sportske organizacije sve više liče na tehnološko-finansijske kompanije, a ne na tradicionalne klubove. Rade sa ugovorima vrednim desetinama miliona evra, sa medicinskim podacima, strateškim dokumentima, internim pregovorima i skautskim bazama. Sve su to informacije koje niko ozbiljan neće dobrovoljno poslati u otvoreni model.
Regulatorni okvir dodatno pooštrava pravila. EU AI Act i GDPR teraju organizacije ka kontrolisanim, proverljivim rešenjima. Javne platforme bez lokalnih logova i transparentnog nadzora jednostavno ne ulaze u taj okvir. Klubovi se zato okreću zatvorenim AI alatima koji formalno koštaju više, ali su sigurniji i regulatorno prihvatljiviji.
O tome se retko glasno govori. Dok Bayern otvoreno komunicira zabranu, drugi klubovi usvajaju sofisticiranije interne politike koje, de facto, ograničavaju upotrebu javnih platformi, a da ih eksplicitno ne zabranjuju. U pozadini, svi se kreću u istom smeru.
Kako klubovi grade sopstvene AI alate
U Bayernovom slučaju, AI je bukvalno internalizovan. Drugi klubovi biraju model partnerstava sa tehnološkim kompanijama i brendiraju ih kao svoje sisteme.
Sevilja je u saradnji sa IBM-om izgradila generativni alat za skauting koji skenira ogromne setove podataka, simulira scenarije i predlaže profile igrača. Vest Hem radi sa AWS-om na end-to-end sistemu za identifikaciju talenata. Saudijska Pro liga koristi Opta Vision za analitiku zasnovanu na računarskom vidu. Benfika u partnerstvu sa Google Cloudom gradi personalizovani fan centar.
AI se uvodi tamo gde donosi najbrže operativne rezultate – u skautingu, pravnoj obradi ugovora, automatizaciji izveštaja, planiranju zdravstvenog opterećenja igrača, marketingu i personalizaciji komunikacije prema navijačima. To je tihi sloj digitalne transformacije koji u mnogim klubovima menja način rada brže nego što je mobilna tehnologija to učinila pre desetak godina.
Sport postaje regulisana digitalna industrija
Najveći pomak dešava se na nivou misaonog modela. Fudbalski klubovi više ne razmišljaju kao sportske institucije, već kao tehnološke kompanije. U praksi to znači privatne klaudove, stroge interne protokole, kontrolisane AI asistente i sisteme koji ostavljaju trag revizije. Veštačka inteligencija postaje infrastrukturni sloj, a ne dodatak. Nalazi se između odeljenja, a ne unutar njih, i služi kao operativna baza koja omogućava brže procese, manji rizik i standardizovano odlučivanje.
Kako se rešenja budu razvijala, razlike među klubovima postaće sve jasnije. Oni koji su ušli u AI kroz PR već zaostaju. Oni koji su ga ugradili u operativne sisteme, poput Bayerna, stvoriće prednost koju će biti teško sustići.
Za navijače će se promene videti u personalizovanijem sadržaju, boljim preporukama za kupovinu ulaznica i bržem digitalnom iskustvu. Za klubove, promene se odvijaju iza kulisa – u sistemima koji analiziraju podatke, standardizuju procese i zamenjuju sate administracije automatizovanim radnjama.
Ključna lekcija je jednostavna: fudbal ulazi u razdoblje u kojem uspeh više neće zavisiti samo od igrača, trenera i budžeta, već i od toga koliko je klub spreman da poveri svakodnevni rad inteligentnim sistemima koje u potpunosti kontroliše. Bayern je pokazao put. Ostali sada odlučuju da li će ga slediti ili će improvizovati.