.webp){kind=icon}
Hrvatski premijer Andrej Plenković prvi put u mandatu dolazi u Srbiju, jedinu zemlju koju kao predsednik vlade do sada nije posetio. U Subotici će danas otvoriti Hrvatsku kuću, što ukazuje da su opterećeni odnosi dveju zemalja u poslednje vreme krenuli uzlaznom putanjom.
U Suboticu dolazi na poziv predsednice Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) Jasne Vojnić i predsednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova, ujedno i ministra za ljudska i manjinska prava u Srbiji. Nakon imenovanja Žigmanova na funkciju ministra u oktobru 2022. odnosi Zagreba i Beograda krenuli su u pozitivnijem pravcu.
Na otvaranju sedišta hrvatske manjine u Srbiji, Hrvatske kuće - Matice u Subotici, u čiju je izgradnju hrvatska vlada uložila 1,8 miliona evra, biće i premijerka Srbije Ana Brnabić, s kojom će se Plenković bilateralno sastati.
Opširnije
Todorić: Fortenova je moja, a Ledo će nam vratiti džabe
Fortenova je u bankrotu i neće je niko kupiti, smatra bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić.
27.04.2023
Prvi dan Hrvatske u evrozoni i Šengenu protekao bez poteškoća
Svečano su otvorene granice sa Slovenijom i Mađarskom.
02.01.2023
Plenković: EU ima političku volju da proširi sankcije Rusiji
Premijer Plenković naglasio je da je ovo kritičan trenutak i da će EU nastaviti sa sankcijama Rusiji.
24.09.2022
Hrvatska ograničava cene energije i hrane, mleko i meso jeftinije nego u Srbiji
Paket mera koji je vlada donela iznosi skoro 21 milijardu kuna.
08.09.2022
Plenković, koji je prošle nedelje rekao da se u toku posete Srbiji neće sastati s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, najavio je da će s Anom Brnabić razgovarati "o svim temama bilateralnih odnosa". To znači da bi na dnevnom redu trebalo da budu položaji manjina, privredna, ekonomska saradnja i saradnja u oblasti saobraćaja, evropski put Srbije, ali verovatno i pitanje nestalih i procesuiranja ratnih zločina.
Otopljavanje odnosa
Kao znak otopljavanja odnosa nakon imenovanja Žigmanova za ministra u srpskoj vladi, u Zagreb je na božićni prijem Srpskog narodnog veća (SNV) došao srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, koji se tada neformalno sastao s hrvatskim premijerom. Ana Brnabić bila je takođe u Zagrebu u aprilu na Velikoj skupštini SNV-a, a Plenković ju je potom primio u Banskim dvorima.
Dačić je tokom posete u januaru rekao da njegovo prisustvo u Zagrebu "predstavlja snažnu poruku o potrebi razgovora i redefinisanju trenutnih odnosa Zagreba i Beograda", kao i da su "najbolji odnosi Hrvatske i Srbije od prvenstvenog interesa za naša dva naroda, ali i region".
Plenković je naglasio da je Hrvatska bila žrtva i da "to nasleđe teško opterećuje odnose". "Bitno je da razumemo činjenice, da ne ignorišemo nešto što je tu među nama, čime se sve vlade trebaju baviti", kazao je.
"Činićemo sve da pronađemo one za kojima se traga, da učinimo sve da se procesuiraju ratni zločini, ali ćemo isto tako činiti sve da gradimo mostove saradnje", kazao je tada premijer.
Brnabić je u toku posete Zagrebu rekla da želi da posete budu "češće i redovnije i da ne bude svaka od njih neki negativan ili neprijateljski simbol, već uobičajeni radni dan".
S Vučićem nema sastanka
Odnosi Hrvatske i Srbije su u usponu, ali ipak nisu dostigli nivo na kome bi moglo doći do sastanka Plenkovića i srpskog predsednika Aleksandra Vučića. Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman ove nedelje je insinuirao da za to u ovom trenutku nema potrebe jer bi svrha tog sastanka bila on sam.
"Nije problem sastati se, premijer se s Vučićem susreo na marginama u Davosu, ali govorimo o sadržajnom sastanku koji će rezultirati nekim ozbiljnim dogovorom, a ne samo da bi se popila kafica". Hrvatska sa Srbijom želi da rešava otvorena pitanja, pre svega pitanje 1.812 nestalih osoba. "To nam je ljudska, profesionalna i patriotska obaveza", rekao je Radman.
Takođe, nastavio je, "srpska manjina u Hrvatskoj ima svoje mesto u Saboru, u koalicionoj vlasti - mi očekujemo reciprocitet, da Hrvati imaju svog predstavnika u parlamentu, i pokrajinskom i državnom".
"Plenković je premijer, Vučić je predsednik države, postoje niži nivoi koji treba da dovedu do trenutka da taj susret bude opravdan, kada ozbiljne teme budu zrele za konačnu raspravu", kazao je.
Hrvatska kuća
Hrvatska kuća je novo zdanje podignuto nedaleko od centra Subotice na severu Vojvodine i biće sedište Hrvatskog nacionalnog veća (HNV), Novinsko izdavačke ustanove "Hrvatska riječ" i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a objekat bi trebalo da bude i "stecište svekolikog kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice".
"Izgradnjom kuće šalju se tri važne poruke. Prva i najvažnija poruka je da ćemo ostaviti spomenik za 300 godina boravka Hrvata na ovim prostorima", izjavila je uoči otvaranja Matice predsednica HNV-a Jasna Vojnić.
"Druga, da ćemo biti uvažavani partneri i da će nas drugi doživljavati kao ozbiljne sagovornike koji će na dostojanstven način reprezentovati hrvatski narod u Srbiji. A treća je da hrvatska država zaista stoji iza hrvatske manjine u Srbiji", dodala je.
I za političkog prvaka Hrvata u Srbiji Tomislava Žigmanova Hrvatska kuća – Matica, čija je izgradnja počela u junu 2021, simbol je novog razdoblja u, kako je rekao, teškoj istoriji ove zajednice.
"Prepoznajemo se sve više kao zajednica čijim se institucijama daje na važnosti", izjavio je Žigmanov.
