Christine Lagarde je predstavila prognozu koja bi mogla da bude najbolja moguća za evrozonu. Opis ekonomije sa stabilnom inflacijom na ciljanom nivou i održivim ali slabim rastom, kao i zdravim bankarskim sistemom, koji je dala predsednica Evropske centralne banke, znači da gotovo sve na šta ona može da utiče ide u pravom smeru.
U tom kontekstu, zvaničnici u Frankfurtu prelaze u pasivniji režim, nakon što su kamatne stope smanjivali osam puta, a sada nemaju jasnu odluku šta dalje. Prema saznanjima, ne očekuju se novi potezi u julu. "ECB može sebi da priušti strpljenje", rekla je Irene Lauro, ekonomistkinja u Schroders Investment Management u Londonu. "Bez znakova da trgovinske carine usporavaju rast, očekujemo da će ECB verovatno napraviti pauzu."
Ova povoljna prognoza je još značajnija, pa čak i rizična, imajući u vidu tamne oblake neizvesnosti koji se nadvijaju nad svetom - od ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini do američkih carina Donalda Trumpa i stalnih fiskalnih problema.
Opširnije

Evropska centralna banka smanjila ključnu kamatnu stopu za četvrtinu
Evropska centralna banka reaguje na Trumpove carine smanjenjem kamatnih stopa na dva odsto
05.06.2025

Lagarde na prekretnici - da li će napustiti ECB zbog Svetskog ekonomskog foruma
Uoči nove konferencije ECB, sve su glasnija pitanja - ostaje li Lagarde u Frankfurtu ili se seli u Ženevu.
04.06.2025

Dolar slabi zbog carina, dok evro prkosi očekivanjima
Tržišta su i dalje nervozna zbog elemenata fiskalnog zakona SAD, koji administraciji daju mogućnost oporezivanja firmi i investitora iz zemalja s "nepravednim stranim porezima".
03.06.2025

Evropske berze ispred američkih, a regionalne prate svoj ritam
Tržišta su pod velikim stresom zbog trgovinskog rata.
21.04.2025
Pogled tržišta na to da li su kreatori politike završili sa snižavanjem troškova zaduživanja nije jasan. Investitori će možda morati da sačekaju septembar, kada se očekuje sledeći krug prognoza. Njihove opklade trenutno daju oko 60 odsto šanse za još jedno smanjenje tada.
Retko je da ECB može efikasno da proglasi misiju ispunjenom u okviru svog mandata. Ali delovalo je da je upravo to Christine Lagarde rekla u četvrtak. "Inflacija je trenutno oko našeg srednjoročnog cilja od dva odsto i stalno ćemo da procenjujemo i preispitujemo kako ispunjavamo taj cilj."
Ovakav trenutak mogao je da bude prilika da se povuče sa scene, što su potkrepljivali nedavni izveštaji da je razmatrala raniji odlazak da vodi Svetski ekonomski forum. Iako to nije direktno demantovala, insistirala je pred novinarima da je "odlučna da završi svoj mandat".
Od globalne finansijske krize koja je počela 2007. godine, preko kasnijih dužničkih problema u regionu i flerta sa deflacijom, pandemije i najgoreg talasa inflacije u istoriji, ovakvi povoljni trenuci su retki.
Ipak, čak i u najtežem scenariju ECB koji se tiče zaoštravanja trgovinskog rata, zvaničnici očekuju da će ekonomija nastaviti da raste svake godine, bez većih odstupanja u pogledu inflacije.
Kasnije u četvrtak, na francuskoj televiziji, Lagarde je rekla da vlade treba da iskoriste trenutak - sa ECB koja drži inflaciju pod kontrolom i SAD koje "dovode sve u pitanje" - da sprovedu reforme koje jačaju evropska tržišta kapitala i investicije.
"Ono što je zaista važno za sve vlade jeste prvo da imaju stabilnost cena, a to danas imamo. I drugo, da brzo uvedu red, odnosno da reformišu, pojednostave i podstaknu inovacije i investicije jer imamo neverovatnu priliku", rekla je Lagarde na televiziji France 2.

Očigledna zlatna sredina, naravno, suprotna je beskonačnim nizom pretnji koje se nadvijaju. Osim stalnih pretnji Trumpovim carinama i volatilnosti koju je uneo u svetski finansijski sistem, Lagarde zna da mnogo toga može (i možda hoće) poći po zlu unutar same Evrope.
Rat Rusije u Ukrajini i dalje baca senku na kontinent. Holandija, jedan od ključnih članova evrozone, od ove nedelje je bez vlade.
U njenoj domovini Francuskoj, nestabilna vlada koja može da padne u svakom trenutku pokušava da smanji ogroman budžetski deficit koji je već prošle godine zabrinuo investitore. Fiskalni problemi postoje i drugde, sa otprilike polovinom građana Evropske unije koji sada žive u zemlji čiji fiskalni deficit krši pravila bloka.
Tu je i opasnost da se stvari koje idu dobro mogu pokvariti. Lagarde je navela mogućnost da "povećane državne investicije u odbranu i infrastrukturu sve više podržavaju rast na srednji rok", ali ključni element za to je sposobnost Nemačke da savlada svoju tradicionalno sporu birokratiju.
Sama Lagarde je priznala izazove koji slede.
"Na trenutnom nivou kamatnih stopa, verujemo da smo u dobroj poziciji da se nosimo sa neizvesnim uslovima koji nas očekuju", rekla je novinarima. "Pobede su uvek prijatne, ali uvek postoji nova bitka".
Nakon pet godina stresa po politici ECB, pandemije 2020. i 2021, podizanja kamatnih stopa 2022. i 2023. godine, praćenih smanjenjima 2024. godine, Lagarde zasad može da se usredsredi na završetak revizije strategije centralne banke.
"Bez proglašavanja pobede nad inflacijom, opadajuća tendencija inflacije nagoveštava neutralniji stav ECB u narednim mesecima", rekao je Mitch Reznick, šef sektora fiksnog prihoda u Londonu u Federated Hermes.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...