text size
Rast prinosa na obveznice usporiće privredni rast i ograničiće prelivanje povišenih troškova energije na inflaciju, rekla je predsednica Evropske centralne banke Christine Lagarde.
Opširnije
Viši prinosi na obveznice dovode u pitanje rast evropskih akcija
Investitori se plaše da fiskalni i inflatorni rizici počinju da ostavljaju trag na privredi koja se do sada pokazala prilično otpornom.
pre 2 sata
Gde uložiti 10.000 ili 50.000 evra u Srbiji, a da nisu nekretnine
Na neoročenim računima građana Srbije nalazi se oko 11 milijardi evra. Deo tog novca mora biti pri ruci, ali onom delu koji tu ostaje godinama inflacija smanjuje kupovnu moć. Gde ga uložiti ako kupovina stana nije izbor?
pre 15 sati
Nova era za američke obveznice - prinosi od pet odsto postaju nova realnost
Možda smo na pragu suštinske promene.
25.09.2026
Dajte krv, kupite obveznice - kako Rumunija privlači investitore
Kada Ionut Nedelea daje krv, prija mu pomisao da pomaže sunarodniku kojem je krv potrebna. Ipak, prija mu i to što za to dobija nešto novca.
25.09.2026
"Iako je rast bio otporan, dugoročne kamatne stope od našeg poslednjeg sastanka primetno su porasle, što će usporiti rast i smanjiti prelivanje troškova na inflaciju više nego što smo prognozirali u septembarskim projekcijama", rekla je Lagarde u ponedeljak.
Budući da za sada nema efekata drugog kruga, ECB bi trebalo da zauzme "odmeren pristup kada je to potrebno kako bi inflaciju držala pod kontrolom", rekla je ona evropskim poslanicima u Briselu.
Trgovci su smanjili očekivanja u vezi sa pooštravanjem monetarne politike i sada procenjuju na manje od 40 odsto da će ECB sledećeg meseca povećati kamatne stope.
Zvaničnici ECB razmatraju potrebu za dodatnim povećanjem kamatnih stopa kako bi inflaciju držali pod kontrolom i sprečili da se viši troškovi energije preliju na šire cene i zahteve za rast plata.
Pored sukoba na Bliskom istoku, suočavaju se i sa rasprodajom na globalnom tržištu obveznica, što posebno zabrinjava neke članice evrozone sa slabijom fiskalnom pozicijom.
Bloomberg
Podaci koji će biti objavljeni ove nedelje trebalo bi da pokažu da je inflacija u evrozoni u septembru ubrzala na 3,7 odsto, sa 3,2 odsto u avgustu, što je znatno iznad cilja od dva odsto. Očekivanja potrošača u vezi sa budućim rastom cena ponovo su porasla prošlog meseca.
Slabljenje nada da bi uskoro mogao biti postignut napredak u rešavanju sukoba na Bliskom istoku u ponedeljak je poguralo cene nafte naviše i ponovo podgrejalo strahovanja da inflacija ubrzava. Investitori sada očekuju gotovo još četiri povećanja depozitne stope ECB-a za po 25 baznih poena tokom naredne godine, nakon dva povećanja do sada.
To bi troškove zaduživanja podiglo na nivoe koji ograničavaju privrednu aktivnost. Lagarde je rekla da su kamatne stope trenutno na gornjoj granici raspona u kojem imaju neutralan efekat na privredu.
"Rekla bih da smo na gornjoj granici tog raspona, koji iznosi od dva do 2,5 odsto", rekla je ona, uz naglasak da "monetarnu politiku ne vodimo polazeći od neutralne kamatne stope".
Umesto toga, ECB mora što je više moguće da predvidi pojavu efekata drugog kruga, rekla je Lagarde, "jer kada se oni pojave, već je pomalo kasno". Kreatori monetarne politike, međutim, za sada ne vide "ništa što bi nam ukazivalo da će do tih efekata drugog kruga verovatno doći", dodala je.
Lagarde je ponovila da "kamatne stope ne prate kretanje cena energije korak po korak".
Govoreći o tome kako vlade odgovaraju na skok troškova energije, ponovo je pozvala da fiskalna pomoć bude privremena i usmerena konkretno na ljude i kompanije kojima je najpotrebnija. Kritikovala je programe pojedinih zemalja jer ne ispunjavaju te kriterijume.
"Prema onome što i Evropska komisija i mi možemo da vidimo, te mere nisu nužno privremene niti nužno ciljane", rekla je Lagarde. "To su mere koje se primenjuju na sve, bez posebnog fokusa na najizloženije i najugroženije delove stanovništva."