OPEC+ se dogovorio o novom povećanju proizvodnje u junu, ubrzavajući obnovu ponude drugi mesec zaredom, dok lideri grupe pokušavaju da kazne članice koje prekomerno proizvode, u sklopu promene strategije koja je već dovela do naglog pada cena sirove nafte.
Ključne zemlje predvođene Saudijskom Arabijom i Rusijom saglasile su se u subotu da sledećeg meseca dodaju 411.000 barela dnevno, rekli su delegati, tražeći da ostanu anonimni jer su razgovarali o poverljivim informacijama. Ovo povećanje je u skladu sa prošlomesečnim povećanjem, kada je grupa iznenada odlučila da vrati trostruko veću količinu nego što je bilo planirano za maj.
Trgovci sirovom naftom već su očekivali veliko povećanje nakon što je Saudijska Arabija poslednjih nedelja signalizirala da je spremna da prihvati produžen period niskih cena nafte. Ipak, ovo predstavlja dramatičan zaokret u odnosu na dosadašnju poziciju kartela koji je godinama branio cene nafte, što otvara pitanja o budućnosti saveza i podstiče spekulacije o mogućem cenovnom ratu.
Opširnije

Zašto jeftina nafta raduje uvoznike, a brine izvoznike
Početkom aprila je Brent pao ispod 63 dolara po barelu, a West Texas Intermediate ispod 60 dolara.
29.04.2025

Trgovci naftom se molili za volatilnost, a sada se u njoj dave
Donedavno su se trgovci naftom žalili da je gotovo nemoguće izvući profit iz beživotnog i široko ograničenog tržišta nafte.
20.04.2025

Drill, baby, drill - tržišni uslovi ruše snove američke energetske politike
Cilj energetske politike predsednika Donalda Trumpa jeste da se smanje cene energenata, pojednostavi procedura izdavanja dozvola i podstakne ulaganje u istraživanje i proizvodnju.
22.04.2025

Zašto u novčanicima ne osećamo pojeftinjenje nafte
Podaci o kretanju 'crack' spredova tokom 2024. i početkom 2025. godine dodatno potvrđuju tezu o slabijem prenosu promena ulaznih troškova na maloprodajne cene goriva.
10.04.2025
Delegati iz OPEC+ naveli su da je do promene strategije došlo jer su Saudijci izgubili strpljenje zbog prekomerne proizvodnje članica poput Kazahstana i Iraka, pa su odlučili da ih finansijski "izmore" padom cena.
"OPEC+ je upravo bacio bombu na tržište nafte", rekao je Jorge Leon, analitičar u Rystad Energy A/S i bivši zaposleni u sekretarijatu OPEC-a. "Ovim potezom Saudijska Arabija pokušava da kazni nepoštovanje dogovora, naročito od strane Kazahstana, ali i da se dodvori predsedniku Trumpu koji traži niže cene nafte."
Rijad nastoji da ojača veze sa predsednikom SAD Donaldom Trumpom, koji ovog meseca dolazi u posetu Bliskom istoku i koji je pozvao Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) da smanji troškove goriva. Trump ujedno vodi napete pregovore o nuklearnom sporazumu sa političkim protivnikom Rijada i članicom OPEC-a, Iranom.
Cena nafte se u petak u Londonu kretala oko 61 dolar po barelu, blizu najnižeg nivoa u poslednje četiri godine, jer je zaokret Saudijske Arabije dodatno podstakao strahove izazvane Trumpovim trgovinskim udarom carinama protiv Kine, najvećeg uvoznika nafte na svetu, i drugih velikih ekonomija. Čak i pre nego što je OPEC+ počeo da povećava proizvodnju, tržište nafte se već suočavalo sa viškom u 2025. godini zbog usporavanja kineske potražnje i obilne ponude iz SAD.
Bloomberg
Pad cena predstavlja pretnju za naftne kompanije, uključujući i američke proizvođače iz škriljaca, koji su upozorili da neće moći da ispune Trumpov poziv da "buše, buše, buše" u cilju stvaranja nove ere američke energetske dominacije. Ovo takođe donosi bol i za članice OPEC+, uključujući i same Saudijce.
Kraljevstvo je već bilo primorano da smanji ulaganja u projekte koji su u srži plana ekonomskih reformi prestolonaslednika Mohammeda bin Salmana, poput futurističkog grada Neom. Međunarodni monetarni fond je prošle nedelje smanjio prognozu za zemlje Bliskog istoka, procenjujući da Rijadu treba cena nafte viša od 90 dolara kako bi pokrio državne rashode.
Za sada, "znojenje", odnosno pritisak kroz niske cene, nije imalo mnogo uspeha u reformisanju neodgovornih proizvođača unutar saveza.
Dok Irak pokazuje određeni trud da poštuje svoje ciljeve, isto se ne može reći za Kazahstan, koji je najdrastičniji prekršilac kvota i glavni predmet Rijadovog nezadovoljstva.
Kazahstan ima ograničen kapacitet da obuzda međunarodne naftne kompanije poput Chevron Corp. i Eni SpA, koje rade na projektima proširenja proizvodnih kapaciteta, a osobe upoznate sa situacijom ranije su rekle da zemlja od tih kompanija nije ni tražila da smanje proizvodnju. Podaci grupe pokazuju da je Astana u martu premašila svoju OPEC+ kvotu za ogromnih 422.000 barela dnevno.
Zaokret OPEC+ ka otvaranju slavina predstavlja oštro odstupanje od dosadašnjeg pristupa saudijskog ministra energetike, princa Abdulaziza bin Salmana, koji je tokom svog petogodišnjeg mandata uglavnom pozivao grupu na oprez. Ova strategija sada više liči na kratki rat koji je 2020. godine vodio protiv OPEC+ saučesnika Rusije.
Stav Moskve prema saudijskom zaokretu i dalje je nejasan. Predsedniku Vladimiru Putinu i dalje su potrebni prihodi od nafte da bi finansirao svoj brutalan trogodišnji rat protiv susedne Ukrajine, ali njegovi topliji odnosi sa Trumpom možda mu otvaraju mogućnost ublažavanja sankcija koje su zakočile rusku trgovinu naftom.