Nasa upravo preduzima prvi korak na putu povratka ljudi na Mesec do kraja decenije. Ako sve dobro prođe, ogromna raketa bez posade poleteće iz Svemirskog centra Kennedy u ponedeljak ujutro, zatim kružiti oko Meseca u orbiti koja će je odvesti duboko u svemir pre nego što se vrati na Zemlju 42 dana kasnije.
Misija "Artemis I" označava kritičan trenutak za Nasu i svemirsku industriju. Cilj misije "Artemis", nazvane po sestri bliznakinji boga Apolona iz grčke mitologije, jeste spustiti prvu ženu i prvu osobu koja nije bele rase na Mesec već 2025. Među kritičnim komponentama misije su "Boeing Co" - izgrađena raketa, nazvana Space Launch System (SLS) i kapsula za posadu "Orion", koju je izradio Lockheed Martin Corp. Buduće vozilo za sletanje isporučiće Space Exploration Technology Corp.
Ulozi su visoki i za Nasu i za njene korporativne izvođače nakon decenije kašnjenja u razvoju i prekoračenja troškova. To je prvi put od kraja programa Space Shuttle da je Nasa predstavila novu vodeću kapsulu i sistem usmeren na ljudske svemirske letove.
Nakon što je Shuttle umirovljen, Nasa se oslonila na rusku raketu Soyuz da doveze posadu do i od Međunarodne svemirske stanice, a nedavno se okrenula SpaceX raketi "Falcon 9" i kapsuli za posadu Dragon.
NASA
Povratak Nase misijama na Mesec prethodio je dug i krivudav put na Zemlji. Više uprava predložilo je ambiciozne programe ljudskih letova u svemir nakon završetka "Apolla", a na kraju bi postale žrtve proračunskih problema. "Artemis", iako je stekao potporu Kongresa da nastavi s radom, bio je opterećen visoko profilnim neuspesima.
SLS se razvija gotovo celu deceniju, usporen zbog bezbrojnih odglaganja i prekoračenja troškova. Više od pet godina u zaostatku, trošak razvoja rakete skočio je s prvobitnih sedam milijardi dolara na oko 23 milijarde dolara, prema proceni Planetarnog društva. Višestruke revizije Nasinog glavnog izvođača Boeinga kritikovale su kompaniju zbog upravljanja Space Launch Systemom i istakle nedostatke u konstrukciji i testiranju kapsule.
Nasa i Boeing ublažavaju očekivanja uoči lansiranja, ističući da je "Artemis I" test novog i vrlo složenog sistema.
"Nije bez rizika", rekao je Jim Free, Nasin administrator za razvoj istraživačkih sustava, tokom konferencije za novinare uoči lansiranja. "Analizirali smo rizik najbolje što smo mogli i ublažili smo ga najbolje što smo mogli."
Neki od tih rizika bili su očiti u subotu, kada je munja nekoliko puta osvetila tornjeve na lansirnoj rampi. Nasini zvaničnici pregledali su situaciju i rekli da je misija još uvek u planu za ponedeljak ujutro.
NASA
"Iz perspektive kapsule sve izgleda dobro. Nismo morali raditi nikakvo bitno ponovno testiranje", rekao Jeff Spaulding, viši Nasin direktor testiranja za "Artemis I" u nedelju. "Kad god vidimo stvari koje su dramatične, svi moramo obratiti punu pažnju na to, kao što i jesmo."
Čak ni uspešan probni let možda neće biti dovoljan da zadovolji brojne SLS-ove kritičare koji se žale na visoku cenu, kao i neučinkovitost rakete. SpaceX planirana letelica "Starship" za duboki svemir mogla bi se pokazati još moćnijom od SLS-a, kao i jeftinijom za razvoj i lansiranje kada postane operativna. Osim toga, "Starship" je dizajniran da se može u potpunosti ponovno koristiti, za razliku od SLS-a, koji će se potrošiti nakon svakog lansiranja.
Međutim, "Starship" tek treba otići u orbitu i mogle bi proći godine pre nego što kapsula bude spremna da vozi ljude u duboki svemir. Osim toga, Nasa je takođe sklopila ugovor sa SpaceXom za razvoj "Starshipa" kao ljudskog sistema za sletanje na Mesec kao dela "Artemide". Dakle, i SLS i "Starship" se mogu smatrati međusobnim konkurentima, ali zapravo oni će raditi zajedno kako bi pomogli povratak Nasinih astronauta na Mesec.
SLS bi trebao poleteti sa lansirne rampe LC-39B u 08.33 ujutro po floridskom vremenu, noseći sa sobom "Orion" kapsulu. Zatim, nešto manje od dva sata nakon lansiranja, gornji deo SLS-a će se zapaliti i poslati "Orion" na kurs prema Mesecu. Šest dana nakon lansiranja, "Orion" će doći na 60 milja od Mesečeve površine, koristeći gravitaciju Meseca da uđe u izduženu orbitu.
U subotu ujutro je dobijeno zeleno svetlo za lansiranje. "U ovom trenutku, mi kao tim za lansiranje, ne radimo na bilo kakvim značajnim problemima, pa sam srećan što to mogu reći. Sve se odvija po planu", rekao je Charlie Blackwell-Thompson, Nasin direktor lansiranje, na konferenciji za novinare.
Cilj je pokazati da se kapsula "Orion" može sigurno lansirati i vratiti na Zemlju pre nego što isto pokušamo s ljudskom posadom. Ta svemirska letelica otići će dalje od Zemlje nego što je ikada otišla bilo koja letelica napravljeno za prevoz ljudi. Nakon što provede otprilike dve nedelje u mesečevoj orbiti, Orion će se vratiti na Zemlju i spustiti se sa padobranima 10. oktobra u Tihi okean negde oko San Dijega. Nasini službenici procenjuju da je rizik od gubitka vozila jedan prema 125.
Mark Felix/AFP/Getty Images
Iako neće biti ljudi u letelici, lutka nazvana "Commander Moonikin Campos" u čast legendarnog Nasinog inženjera koji je pomogao vratiti "Apollo 13" sigurno na Zemlju - biće u letelici i sedeće na sedištu. Razni senzori na sedištu i svemirskom odelu prikupljaće podatke o vibracijama, ubrzanju i zračenju tokom misije. Uz to, biće još i dodatne dve lutke, opremljene hiljadama senzora za snimanje kako bi dobili još više detalja.
Glavni cilj ove misije bez posade je testirati toplotni štit rakete, koji će zaštititi astronaute nakon ponovnog ulaska, rekao je u subotu za Bloomberg Nasin administrator Bill Nelson. "Koliko je kritično? Ne stavljate ljude na vrh dok ne mislite da je sigurno. Dakle, to je kritičan test", rekao je.
Dodatno, paket "Callisto", nazvan po Artemidinoj boginji iz grčke mitologije, leteće unutar "Oriona". "Callisto" sadrži i Amazon Alexa i zaslon osetljiv na dodir sa Ciscovim softverom Webex. Taj, kako ga zovu, korisni teret je namenjen testiranju pametnih alata koje bi budući astronauti mogli koristiti na "Orionu" za video-komuniciranje s Kontrolom misije i preko njega dobili informacije o tome gde se nalaze u svemiru.
U ovoj misiji postoji mnogo testnih ciljeva koje se Nasa nada postići. Ali "Artemis I" mogao bi se pokazati kao ključni moment za Nasu.
"Nasa mora pokazati da sistem radi", rekao je Casey Dreier, viši savetnik za politiku Planetarnog društva. "To je temeljni rizik ovog programa."
.webp){kind=icon}
