Ukrajina i vodeće evropske sile zatražile su od Rusije da se od 12. maja pridruži "bezuslovnom" prekidu vatre u trajanju od 30 dana, kako bi se omogućili pregovori o okončanju rata, uz napomenu da za taj ultimatum imaju podršku predsednika SAD Donalda Trumpa.
Ako predsednik Rusije Vladimir Putin odbije da ispoštuje primirje, uslediće novi talas sankcija usmerenih na energetski sektor i finansije, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u subotu.
Plan je predstavljen nakon što je Zelenski u Kijevu razgovarao sa predsednikom Francuske Emmanuelom Macronom, nemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, britanskim premijerom Keirom Starmerom i poljskim premijerom Donaldom Tuskom. Petorica lidera zatim su o predlogu razgovarala telefonom sa Trumpom.
Opširnije

Zelenski i Trump nerazdvojni ove subote u Vatikanu - tema razgovora je mirovni plan
Sahrani pape Franje prisustvovalo je desetine međunarodnih delegacija.
26.04.2025

Xi poručio ruskom lideru da postigne 'pravedan' mirovni sporazum sa Ukrajinom
Kina se nada da bi se "pravedan, trajan i obavezujući mirovni sporazum, koji bi prihvatile sve uključene strane" mogao postići putem dijaloga.
09.05.2025

Amerika sprema oštre sankcije Rusiji, Graham kaže da ima većinu
Taj dogovor pružio je izvesno olakšanje zvaničnicima u Kijevu, koji su strahovali da bi Donald Trump mogao da se povuče iz podrške mirovnim pregovorima s Moskvom.
01.05.2025
"Dogovorili smo se da od ponedeljka, 12. maja, stupi na snagu potpuni i bezuslovni prekid vatre u trajanju od najmanje 30 dana", rekao je Zelenski novinarima. "Zajedno to zahtevamo od Rusije. Znamo da imamo podršku Sjedinjenih Američkih Država."
Ukrajina i njeni saveznici imali su "apsolutno jasan i jednoglasan stav" o ovom predlogu, izjavio je Zelenski. "Ako Rusija odbije potpuni i bezuslovni prekid vatre, sankcije treba da budu primenjene."
Ovo se dogodilo nakon što je Zelenski ugostio četiri evropska lidera na sastanku "Koalicije voljnih". Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je da je "više od 20 lidera" učestvovalo u diskusijama, pridružujući se sastanku na daljinu.
"U slučaju kršenja ovog prekida vatre, dogovorili smo se da će biti pripremljene i koordinisane brojne sankcije Evropljana i Amerikanaca“, rekao je Makron. "Kako bismo pripremili ovaj snažan i dugotrajan mir, nastavićemo da pružamo našu finansijsku i vojnu podršku Ukrajini."
Portparol Kremlja Dmitry Peskov ranije je odbacio evropske pretnje, rekavši na državnoj televiziji da je "besmisleno plašiti nas tim sankcijama" kada je Rusija već naučila da živi sa postojećim restrikcijama koje su uvedene nakon njene invazije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine.
Peskov je, prema navodima novinske agencije Interfax, rekao da je "nemoguće" razgovarati o primirju sa Ukrajinom, a da se ne uzmu u obzir brojne nijanse koje je Rusija postavila.
Putin nije pokazao nikakve naznake da je spreman da zaustavi invaziju. U govoru u petak na vojnoj paradi u Moskvi na Crvenom trgu, povodom 80-godišnjice od završetka Drugog svetskog rata, izjavio je da su Rusi ujedinjeni u podršci ratu i da "ta snaga duha uvek donosi samo pobedu".
Trump je u četvrtak pozvao na mesečni bezuslovni prekid vatre kako bi se stvorio prostor za direktne pregovore o okončanju rata. SAD i njihovi partneri uvešće "dalje sankcije" ako se prekid vatre ne bude poštovao, rekao je on.
Upitan u petak u Ovalnoj sobi da li ima poruku za Putina, Tramp je rekao: "Imam poruku za obe strane. Završite ovaj rat."
Tempo diplomatije za okončanje najdužeg i najkrvavijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata ubrzao se nakon nekoliko sastanaka evropskih, američkih i ukrajinskih zvaničnaka, uključujući one u Londonu i Parizu. Ti lideri su tokom nedelje održali još jednu seriju telefonskih razgovora, a Zelenski je sreo Trampa u Vatikanu 26. aprila, na sahrani pape Franje.
Zvaničnici iz Evrope i SAD su u nezvaničnim razgovorima rekli da su stavovi unutar Bele kuće o sukobu postali oštriji, te da se Putin sada smatra preprekom za mirovne napore. Potpredsednik SAD JD Vance izjavio je ove nedelje da Rusija "traži previše" kako bi okončala rat.
Putin je zadržao zahteve u vezi sa bilo kojim primirjem, uključujući zahtev da Rusiji bude dodeljena kontrola nad četiri istočna i jugoistočna ukrajinska regiona koje je preuzela tokom invazije 2022. godine, ali koje još uvek ne zauzima u potpunosti.
SAD su izložile predloge koji bi uopšteno zamrzli sukob duž trenutnih linija, ostavljajući većinu teritorije koju je Rusija okupirala u rukama Moskve. Trumpova administracija je takođe spremna da prizna ukrajinsku teritoriju Krim, koju je Putin aneksirao 2014. godine, kao deo Rusije, izvestio je Bloomberg u aprilu.
Ukrajinske NATO ambicije bile bi isključene, sankcije Rusiji bi bile ukinute, dok bi Kijev dobio snažne sigurnosne garancije kako bi bilo obezbeđeno da bilo koji sporazum bude održiv.
U subotu ujutro, Zelenski i četvorka posetilaca odali su počast ukrajinskim ratnim žrtvama na Trgu nezavisnosti u Kijevu pre početka razgovora.
"Moramo okončati ovaj rat pravednim mirom", rekao je Andriy Yermak, šef kabineta Zelenskog, na Telegramu. "Moramo prisiliti Moskvu da pristane na primirje."
(Uz pomoć Angelina Rascouet, Mark Schroers, and Alex Wickham)