text size
Ministar finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Scott Bessent rekao je da je nedavni rast prinosa od američkih državnih obveznica u skladu sa svetskim kretanjima i da nema razloga za zabrinutost, iako su strahovanja od dugotrajnih inflatornih pritisaka pogurala pojedine referentne kamatne stope na najviši nivo u više od dve decenije.
"Bio bih zabrinut da beležimo neki specifičan rast", rekao je Bessent u intervjuu za Axios, objavljenom u subotu. "Ne vidimo da ljudi prodaju američke državne obveznice kako bi kupovali nemačke ili japanske obveznice."
"Ne mogu da kontrolišem tržište obveznica. Ono što mogu da uradim jeste da navedem ljude da uspore i razmisle", rekao je.
Opširnije
Zašto bi cena novca mogla još dugo da ostane visoka
Viši prinosi od svetskih državnih obveznica mogu dići i cenu zaduživanja Srbije.
22.09.2026
Gube li državne obveznice status 'sigurnog utočišta'?
Na velikim tržištima prinosi na dugoročne državne obveznice porasli su na nivoe koji nisu viđeni godinama.
16.09.2026
Centralna banka Indije: Sledeća kriza možda neće početi u finansijama
Sledeća finansijska kriza mogla bi da počne van finansijskog sistema, kroz geopolitički sukob, sajber-napad ili tehnološki kvar, rekao je u subotu guverner Banka rezervi Indije (RBI) Sanjay Malhotra.
pre 21 sat
AI podigao vrednost Microsofta za bilion dolara u jednom kvartalu
Akcije Microsofta skočile su 37,5 odsto od jula do septembra, povećavši tržišnu vrednost kompanije za bilion dolara. Najbolji kvartal od 1998. podstakli su snažna tražnja za AI uslugama i veće poverenje investitora da će se velika ulaganja pretvoriti u rast prihoda i dobiti.
01.10.2026
Bessent je takođe pohvalio finansijsku intervenciju SAD kojom je spasena Argentina i ostavio otvorena vrata za slične intervencije u budućnosti.
"Rekao bih da je stabilizacija Argentine dovela do velikog preokreta u Latinskoj Americi, nečega što se dešava jednom u generaciji ili možda prvi put u istoriji - nikada nismo imali ovoliko zemalja Latinske Amerike udruženih sa SAD", rekao je. "Dakle, da li bismo mogli to ponovo da uradimo? Naravno."
Administracija Donalda Trumpa prošle godine kupovala je pezos i obezbedila vladi Javiera Mileija - Trumpovog saveznika - valutni svop aranžman vredan 20 milijardi dolara, što je pomoglo Argentini da odbrani svoju valutu i spreči potpunu ekonomsku krizu.
SAD su takođe pomogle Japanu da podrži svoju valutu, uključujući i prvu koordinisanu intervenciju dve zemlje kojom su kupovani jeni još od 1998. godine.
Iako su slabi podaci o zapošljavanju u SAD objavljeni u petak doneli izvesno olakšanje, američke državne obveznice trpe zbog višemesečnog pada cena, koji je ove nedelje nakratko pogurao prinos od referentnih desetogodišnjih obveznica na najviši nivo od 2002. godine.
Više cene goriva zbog dugotrajnog rata sa Iranom, zabrinutost za fiskalno stanje SAD i nagli rast ulaganja u veštačku inteligenciju zajedno su podigli troškove zaduživanja.
Troškovi života bili su jedno od ključnih pitanja za birače, koji osećaju posledice rekordnih cena dizela i kamatnih stopa za hipotekarne kredite koje su sada znatno iznad sedam odsto. To stvara dodatni pritisak na predsednika Trumpa i Republikansku partiju, koji se suočavaju sa sve većim rizikom od velikog poraza na novembarskim izborima za Kongres, nakon kojeg bi demokrate mogle da preuzmu kontrolu nad oba doma Kongresa.
Bessent je ocenio da posledice rata sa Iranom prikrivaju osnovnu snagu američke privrede, ukazujući na "snažnu" potrošnju domaćinstava i rast medijalnih zarada koji je u skladu sa ukupnom inflacijom.
Ministar je takođe odbacio zabrinutost zbog balona koji pokreće veštačka inteligencija, tvrdeći da ključni igrači - poput Microsofta, Googlea, koji je u vlasništvu kompanije Alphabet, i Meta Platformsa - ulažu veliki kapital u kompanije kao što su Anthropic i OpenAI, koje beleže snažan rast prihoda.
"Mislim da ćemo izaći iz ovog sukoba sa Iranom i verujem da će snabdevanje naftom biti bolje", rekao je, misleći na sukob koji traje već osam meseci. "Energetski šok će splasnuti."