Ovogodišnja konferencija Ujedinjenih nacija o klimi (COP 30) ne samo što je nekonvencionalna po tome što se održava u brazilskom gradu Belemu na ušću reke Amazon u Atlantski okean, gde je učesnicima omogućeno da noće u kasarnama, školama i rečnim brodovima, već i u neuobičajenom pristupu brazilskih domaćina koji žele da naprave pomake u teškim pregovorima više tako što izbegavaju dosadašnju praksu da se na kraju konferencije usvaja sveobuhvatni dokument.
Zapravo predsednik Luiz Inacio Lula da Silva i njegov tim se čvrsto drže svog plana da COP 30 u odnosu na većinu ostalih godišnjih sastanaka COP-a u mnogo većoj meri ima jasan pečat zemlje domaćina, između ostalog, i u tome što insistiraju da je do dogovora u pregovorima o klimatskim ciljevima moguće doći korišćenjem brazilskog koncepta "mutirao", termina koji u brazilskoj kulturi označava zajednički napor gde grupa ljudi radi zajedno na zajedničkom zadatku, često za obostranu korist.
Iako je zvanična Brazilija ovu praksu brazilskih starosedelaca preoblikovala u "Globalni mutirao" kako bi pokrenuli globalnu akcija protiv klimatskih promena, podstičući koordinisane decentralizovane inicijative odozdo nagore, prvi dani dvonedeljne konferencije doneli su sumnje u uspeh ovogodišnjeg skupa. Naime, lideri zemalja, koji su najveći zagađivači planete, poput Kine, Indije i SAD, izbegli su dolazak u Brazil, a čak i vodeći evropski lideri – Friedrich Merz, Keir Starmer, Emmanuel Macron i Ursula von der Leyen – na obale Amazona došli su ili uz velika kolebanja da li da uopšte doputuju ili kratko i bez velikih ambicija.
Opširnije
Odbrana finansijske prestonice Indije od klimatskih rizika
Mumbaj se suočava s klimatskim izazovima koji prete da miniraju njegovu infrastrukturu i razvoj ekonomije.
08.09.2025
Bušenje u SAD među glavnim uzrocima rasta globalnih emisija gasova
Emisije u prvih šest meseci 2025. godine dostigle su 30,99 milijardi tona ekvivalenta CO₂.
31.08.2025
Zeleno finansiranje, ESG ili AI – šta će odrediti smer održivosti u 2025.
Održivi projekti i tehnologije obećavaju napredak, ali izazovi su veći nego ikad.
07.01.2025
Kako zaustaviti klimatske promene? Snagom cene
Porez na ugljenik bi bio najbolji pristup.
08.05.2024
Predsednici Kine i Indije, Xi Jinping i Narendra Modi, nisu se pojavili kod svog kolege iz BRIKS-a već su poslali svoje predstavnike, dok predsednik SAD Donald Trump nije ni poslao nekoga moćnijeg iz svoje administracije, što i ne čudi, budući da za klimatske promene kaže da su "prevara" i "laž".
Zapravo, usred narastanja globalnih ekonomsko-trgovinskih tenzija, inflacije i bezbednosnih pretnji, veliki broj vlada je "ohladio" po pitanju ispunjavanja takozvanih zelenih obaveza, već su se usmerili da obuzdavanje inflacije, sprečavanje deindustrijalizacije i naoružavanje. Štaviše, i velike korporacije i finansijske institucije Zapada su postale tiše po tom pitanju, i to ne samo zbog toga što je Trump odustao od američkih investicija u projekte čiste energije.
Nedostižni ciljevi
Odsustvo lidera najvećih svetskih zagađivača i Trumpovo poricanje klimatskih promena bacilo je senku na razgovore, ali i podstaklo pozive na veću mobilizaciju. Generalni sekretar UN Antonio Guterres i mnogi nacionalni lideri su prošle nedelje u Brazilu izjavili da svet neće uspeti da zadrži globalno zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa, što je bio primarni cilj Pariskog sporazuma sklopljenog pre jedne decenije.
"To je moralni neuspeh i smrtonosni nemar", rekao je Guterres, dodajući da bi čak i privremeno prekoračenje imalo "dramatične posledice" i moglo da "gurne ekosisteme preko katastrofalnih prekretnica, izloži milijarde ljudima nepogodnim uslovima za život i pojača pretnje po mir i bezbednost". "Svaki delić stepena znači više gladi, raseljavanja i gubitaka – posebno za one najmanje odgovorne. Ovo je moralni neuspeh – i smrtonosni nemar."
Bloomberg
U četvrtak je Svetska meteorološka organizacija potvrdila da su emisije gasova staklene bašte, koji zagrevaju planetu, porasle na rekordno visok nivo te da je 2025. godina na dobrom putu da bude druga ili treća najtoplija godina ikada zabeležena. Svih 10 najtoplijih godina u istoriji merenja bilo je u poslednjoj deceniji.
Obraćajući se šefovima država iz više od 30 zemalja, Guterres je cilj ograničavanja globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa nazvao "crvenom linijom" za nastanjivu planetu i pozvao na "promene paradigme" kako bi se efekti prekoračenja sveli na minimum. Kako je istakao, mnoge zemlje su iznele ambicioznije planove za smanjenje emisija i ako bi se oni potpuno sproveli, svet bi bio na putu ka globalnom zagrevanju od oko 2,3 stepena Celzijusa.
Slična poruka došla je i od brazilskog predsednike Lule, koji je pozvao zemlje da naprave "mapu puta" za zaustavljanje krčenja šuma, smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i mobilizaciju finansijskih sredstava potrebnih za postizanje tih ciljeva. Ovaj poziv dočekan je aplauzom, ali primetno je da Lulin plan zasad podržava samo koalicija brojnih malih ostrvskih zemalja čiji je opstanak ugrožen jačim ciklonima i porastom nivoa mora.
Kritikovanje Trumpa
I dok su vođe država čije emisije ugljen-dioksida najviše doprinose globalnom zagrevanju, izbegli dolazak u Brazil, nisu izostale kritike na njihov račun, kao i međusobna prekoravanje.
Zamenik kineskog premijera Ding Xuexiang istakao je da tranzicija na zelenu energiju zavisi od slobodnog protoka zelene tehnologije i uklanjanja trgovinskih barijera, čime je posredno prekorio Trumpove carine.
Bloomberg
"Kina je zemlja koja poštuje svoje obaveze", rekao je on, napominjući da je njegova zemlja, inače najveći emiter ugljen-dioksida na svetu, postavila cilj da u narednih pet godina dostigne vrhunac svoje potrošnje ugljenika i ojača ciljeve ekološke bezbednosti.
Kritikovanju Trumpa se mnogo otvorenije pridružio predsednik Kolumbije Gustavo Petro, rekavši da je "gospodin Trump bukvalno protiv čovečanstva".
"Možemo videti kolaps koji će se dogoditi ako SAD ne dekarbonizuju svoju ekonomiju. To je 100 odsto pogrešno. To je prava apokalipsa", rekao je Petro, svalivši odgovornost ne samo na Trumpa već i na lobiste naftne industrije. "Oni idu protiv života. Ovo je nemoralno. Ovo nije ljudski."
Zemlje globalnog juga žele da industrijalizovani globalni sever pruži podršku za prilagođavanje sve ekstremnijim vremenskim uslovima i pomogne im u energetskoj tranziciji, ali finansijske obaveze su do sada bile daleko manje od 1300 milijardi biliona dolara godišnje, koliko je ugovoreno prošle godine na COP29 u prestonici Azerbejdžana. Guterres je rekao da razvijene zemlje moraju da trasiraju jasan put ka tom cilju.
Mali uspesi
Uprkos neizvesnom uspehu ovog samita, prošle nedelje je Brazil ipak doveo do dva mala uspeha.
Prvi je to što je predstavio svoju vodeću inicijativu COP30 – Fond za večne tropske šume – sa novim investicionim obavezama koje su obećala Norveška i Kina. Doduše, zvanični Oslo je konkretno rekao da će uložiti tri milijarde dolara narednih 10 godina, dok Peking nije precizirao iznos svoje podrške fondu koji ima cilj da za finansiranje očuvanja šuma privuče 25 milijardi dolara od vlada i dodatnih 100 milijardi sa finansijskih tržišta.
Bloomberg
Drugi je prvi globalni sporazum o priznavanju i jačanju vlasništva nad zemljištem za autohtone narode i druge tradicionalne zajednice, pri čemu je više od 160 miliona hektara obuhvaćeno ovom obavezom do 2030. godine.
Osim toga, predsednik Brazila je želeo da društvena pitanja budu visoko na dnevnom redu, pa je njegova ministarka zaštite životne sredine Marina Silva pokrenula inicijativu Globalni etički pregled (GES), koja će se baviti klimatskom pravdom, okupljajući na samitu predstavnike starosedelačkog stanovništva, siromašnih zajednica, ranjivih grupa, radnika i marginalizovanih grupa
"GES se jednostavno bavi integracijom etičke dimenzije, kako bi se ojačale političke odluke i tehničke mere", rekla je Silva. "Već posedujemo praktično sva tehnička rešenja za klimatske promene, gubitak biodiverziteta, pa čak i hitna društvena pitanja. Ono što je potrebno jeste etička posvećenost primeni naših tehničkih kapaciteta i ubrzanju naših političkih odluka, osiguravajući da ispunimo ono na šta smo se već obavezali."
Korporacije, lobisti i milijarderi
Ono što je na COP30 evidentno jeste i to da nisu samo mnoge vlade u svom radu borbu protiv klimatskih promena stavile znatno niže u svojim prioritetima već su to učinili i milijarderi i korporacije čije su fondacije ranije predstavljale prave klimatske vedete. Nedelju dana pre početka COP 30, osnivač Microsofta i jedan od najpoznatijih svetskih filantropa u oblasti klime Bill Gates poručio je da, iako će klimatske promene imati ozbiljne posledice, one neće dovesti do nestanka čovečanstva, što je ocenjeno kao veliki preokret u njegovim stavovima.
U opširnom saopštenju, Gates je upozorio na "klimatski alarmizam" i naglasio potrebu da se pažnja preusmeri sa apokaliptičnih scenarija na praktične načine za poboljšanje života ljudi u siromašnim zemljama.
Bloomberg
"Klimatske promene će imati ozbiljne posledice, naročito za stanovnike najsiromašnijih zemalja, ali one neće značiti kraj ljudske vrste. Ljudi će moći da žive i napreduju u većini delova sveta u doglednoj budućnosti", napisao je on, znatno ublažio svoj raniji upozoravački ton o klimatskoj krizi iznet, između ostalog, pre četiri godine u svojoj knjizi "Kako izbeći klimatsku katastrofu".
Stručnjaci upozorili da čovek, čije je bogatstvo procenjeno na 122 milijarde dolara, ovim zaokretom zapravo stvara lažnu dilemu između borbe protiv klimatskih promena i pomoći siromašnima, a kritikama su se na posredan način pridružili i učesnici COP30.
Konkretno, britanski premijer Keir Starmer je istakao da se pre deset godina svet okupio u Parizu, ujedinjen u našoj odlučnosti da se izborimo sa klimatskom krizom te da je Pariski sporazum bio "konsenzus koji je bio zasnovan na nauci koja je nedvosmislena".
"I ovo jedinstvo nije bilo samo međunarodno već je postojalo u većini naših zemalja. U Ujedinjenom Kraljevstvu postojao je međustranački konsenzus. Jedino pitanje je bilo koliko brzo možemo da idemo. Danas, nažalost, taj konsenzus je nestao", rekao je Starmer, očigledno ciljajući na Gatesa, ali i bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, koji je takođe pozvao na usporavanje klimatskih akcija. "Dok neki tvrde da ovo nije vreme za delovanje i govore da rešavanje klimatskih promena može da sačeka, moje pitanje je sledeće: može li i energetska bezbednost da sačeka? Mogu li budžeti da sačekaju? Možemo li da pobedimo u trci za zelena radna mesta i investicije ako idemo sporo? Naravno da ne."
I dok jedan od izveštaja koalicije ekoloških organizacije ukazuje da je armija od "više od 5.350 lobista za fosilna goriva prisustvovalo pregovorima UN o klimi za samo četiri godine, predstavljajući 90 korporacija koje su odgovorne za skoro 60 odsto celokupne globalne proizvodnje nafte i gasa". Prema oceni ekoloških aktivista, upravo ovi lobisti "drže kontrolu nad klimatskim akcijama" na COP30.
S druge strane, novinari ukazuju da su širenje ratova, ogromna ulaganja u oružje i stalno rastuća potražnja za energijom potisnuli promene u životnoj sredini na niži nivo liste prioriteta za mnoge zemlje, bez obzira na retoriku. Kako ukazuje italijanska novinarka Lucia Capuzzi, to se dešava svuda, a ne samo u Vašingtonu, koji želi da se povuče iz Pariskog sporazuma na zahtev Donalda Trumpa.
"Stoga ne čudi što je generalni sekretar UN Antonio Guterres otvorio konferenciju izjavom da je glavni cilj Pariskog sporazuma, a to je održavanje globalnih temperatura ispod 1,5 stepeni, globalno propao", ističe ona u komentaru za italijanski list "Avvenire". "Ali nije sve izgubljeno: svet i dalje može da minimizira štetu preduzimanjem ubrzanih akcija, počevši od postepenog ukidanja fosilnih goriva."