text size
Inflacija će širom sveta u 2027. biti viša nego što se ranije očekivalo, zbog čega će centralne banke, od SAD pa do Australije, morati dodatno da zaoštre monetarnu politiku, saopštila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
U izveštaju objavljenom u sredu, organizacija sa sedištem u Parizu, koja okuplja razvijene zemlje, povećala je prognoze rasta potrošačkih cena (u odnosu na jun) za sve članice Grupe 20, osim Kine i Saudijske Arabije. Zvaničnici OECD-a dodali su da bi svetske centralne banke mogle biti primorane da reaguju.
"Suočene sa novim šokovima cena energenata i snažnijim pritiscima tražnje nego što se očekivalo, i to u trenutku kada je inflacija u mnogim privredama već iznad cilja, centralne banke moraju da obezbede trajno obuzdavanje temeljnih inflatornih pritisaka", naveo je OECD u izveštaju.
Analiza pokazuje da će se ekonomske posledice rata na Bliskom istoku, koji je pokrenuo predsednik SAD Donald Trump, osećati i tokom druge polovine njegovog mandata. Procena OECD-a usledila je nakon talasa zaoštravanja monetarne politike ovog meseca, tokom kojeg su Fed, Evropska centralna banka (ECB) i Banka Japana povećale kamatne stope u razmaku od nešto više od nedelju dana.
Zvaničnici organizacije očekuju dodatna povećanja kamata, ali smatraju da ona neće biti tako agresivna kao potezi centralnih banaka nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
OECD predviđa da će Fed ove godine još jednom povećati kamatne stope, kao i "dodatna umerena povećanja" u evrozoni, Australiji i Južnoj Koreji. U Japanu očekuje "dodatna povećanja referentne kamatne stope".
Nasuprot tome, OECD smatra da će Banka Engleske i Banka Kanade zasad zadržati kamatne stope na postojećem nivou. Te procene donekle odstupaju od očekivanja investitora. Tržišta novca gotovo su podjednako podeljena oko toga da li će Fed, ECB i Banka Engleske do kraja godine povećati kamate još jednom ili dva puta.
Trgovci su, međutim, uvereniji u to da će Banka Japana do tada povećati kamate samo još jednom, a očekuju i da će Banka Kanade podići stopu za četvrtinu procentnog poena.
Izgledi za globalni privredni rast gotovo da se nisu promenili u odnosu na jun, navodi OECD. Među manjim korekcijama prognoza izdvajaju se pogoršani izgledi za Kanadu, koja se suočava sa trgovinskim ratom sa SAD, i Francusku, kojoj predstoji period političke nestabilnosti.
"Izgledi za svetsku privredu i dalje u velikoj meri zavise od toga da li će biti pronađeno trajno rešenje sukoba na Bliskom istoku", naveo je OECD. "Stalne promene trgovinske politike, kako carina tako i izvoznih ograničenja, povećavaju neizvesnost i doprinose poremećajima u snabdevanju."
Izveštaj obuhvata i niz rizika koji pritiskaju svetsku privredu. Zvaničnici su ponovili dugogodišnje pozive državama da urede javne finansije, ističući da nedavni rast prinosa na obveznice "više nego ikada" naglašava potrebu da se potrošnja drži pod kontrolom.
OECD se osvrnuo i na rizike veštačke inteligencije, navodeći da ta tehnologija može da ubrza privredni rast i poveća produktivnost, ali i da donosi određene opasnosti.
"Postoji rizik da prinosi na ulaganja u AI razočaraju ili da bude potrebno više vremena da se ostvare", naveo je OECD, dodajući da bi "sve veća zabrinutost za bezbednost povezana sa AI mogla da uspori razvoj tehnologije ili njeno usvajanje".
Visoka zaduženost i složeni modeli finansiranja predstavljaju dodatni razlog za zabrinutost, dok bi prinosi mogli da budu slabiji nego što se očekuje.
"Razočaravajući rast dobiti mogao bi znatno da uspori ulaganja u taj sektor, da se prelije na povezane industrije poput inženjerstva i građevinarstva i dovede do pada vrednovanja na finansijskim tržištima", saopštio je OECD.