text size
Višegodišnji proces privatizacije kompanije JAT apartmani okončan je u utorak prodajom kompaniji Montvision, u vlasništvu biznismena Zorana Kostića. Ovaj hotelski kompleks u popularnom ski-centru na Kopaoniku prodat je za oko 5,17 miliona evra.
Montvision je osnovan 2016. godine, a u Agenciji za privredne registre kao vlasnik sa 100 odsto udela navodi se Zoran Kostić. Kostić je dugogodišnji preduzetnik koji posluje na Kopaoniku, uključujući hotel Gorski. Komisija za zaštitu konkurencije ga je u rešenju o davanju saglasnosti na kupovinu Valjevske pivare 2019. godine navela kao vlasnika Montvisiona, EURO KB Renta i KOP Properties Developmenta, i kao suvlasnika KB Energy Powera.
Ministarstvo privrede objavilo je 22. jula javni poziv za prodaju 100 odsto kapitala JAT apartmana Kopaonik, nakon što je ova firma izdvojena kao jedno od sedam preduzeća koja je trebalo da budu privatizovana u 2025. godini.
Opširnije
Privatizacija mora da se završi do kraja 2027, ove godine u planu sedam preduzeća
Ako privatizacija ne bude okončana do kraja 2027. godine, država pokreće stečaj i uzima imovinu društvenih preduzeća.
12.03.2025
Peking je možda poslednja nada za Simpo i Yumco
Kineske kompanije već kontrolišu srpsku proizvodnju bakra, čelika, ali i dobar deo auto-delova i infrastrukturnih projekata, a naredna meta saradnje Pekinga i Beograda mogli bi da postanu ne samo sofisticirana tehnologija, već i sektori koji su nekada bili simbol industrijskog razvoja juga Srbije - tekstil i nameštaj.
28.05.2026
Država prodala udeo u Energoprojektu, Napred razvoj na korak do potpunog preuzimanja
Firma Napred razvoj, u vlasništvu Dobroslava Bojovića, na putu je da postane apsolutni vlasnik Energoprojekta, pošto je povećala svoj udeo u nekadašnjem građevinskom gigantu na 90 odsto.
02.07.2026
Državni kapitalizam ponovo je u modi. To nije dobro
Sve više država širom sveta preuzima vlasničke udele u privatnim kompanijama ili ih nacionalizuje pod izgovorom zaštite nacionalne bezbednosti, industrije i potrošača.
27.07.2026
Prema javnom pozivu, početna cena iznosila je 5,17 miliona evra, što je odgovaralo procenjenoj vrednosti kapitala na kraju 2025. godine, a po toj ceni je i sklopljen ugovor sa Montvisionom, koji je bio jedini ponuđač i on je do isteka roka 12. avgusta dao ponudu. Pre toga, za otkup prodajne dokumentacije stigla su još tri zahteva.
Za učešće su mogla da se prijave domaća pravna lica koja se bave hotelskim smeštajem, koja su registrovana pre decembra 2025. godine, a koja su u toj godini ostvarila poslovni i neto dobitak i koja su imala najmanje 700 miliona dinara poslovnih prihoda.
JAT apartmani: deo istorije razvoja Kopaonika
JAT apartmani su deo hotelske infrastrukture koja je pratila razvoj Kopaonika kao turističkog i skijaškog centra. Hotel je otvoren 1985. godine, u periodu izgradnje smeštajnih kapaciteta na planini, i jedan je od starijih ugostiteljskih objekata na Kopaoniku, prepoznatljiv po planinskom stilu. Nalazi se na Sunčanim vrhovima, na 1.780 metara nadmorske visine, u neposrednoj blizini žičara "Pančićev vrh" i "Malo jezero", a ima, kako se navodi na sajtu tog hotela, 134 apartmana za jednu do šest osoba.
JAT apartmani, jedan od prvih hotelskih objekata na Kopaoniku, izdvojeni su iz JAT Airwaysa 2005. godine. Vlada Srbije je u maju te godine dala saglasnost na odluku JAT-a o osnivanju zasebnog društva. Tadašnji ministar finansija Mlađan Dinkić rekao je da je planirano da JAT apartmani na Kopaoniku tokom te godine budu prebačeni Agenciji za privatizaciju.
Javni poziv Agencije za privatizaciju za aukciju usledio je 2011. godine. Tada je ponuđeno 70 odsto državnog kapitala JAT apartmana, uz deo nepokretnosti JAT Airwaysa u okviru hotela, površine 1.265 kvadratnih metara. Aukcija je u decembru te godine proglašena neuspešnom.
Vlada Srbije zatim je donela 2023. godine zaključak kojim je određen model i metod privatizacije JAT apartmana Kopaonik. JAT apartmani su se potom našli među sedam preduzeća za koja je bila planirana privatizacija u 2025. godini, od ukupno 43 preduzeća sa spiska Ministarstva privrede Srbije. Prema najnovijim podacima sa sajta tog ministarstva, trenutno je 41 preduzeće u postupku privatizacije.
Zašto proces privatizacije još nije završen
Rok za privatizaciju državnih preduzeća su više puta odlagani, a zakoni menjani. Iako je privatizacija privukla neka od najznačajnijih stranih ulaganja u Srbiji u prvim godinama tranzicije, nekadašnji giganti kasnije su teško pronalazili kupce zbog lošeg poslovanja. Država je od tada menjala modele prodaje dok je Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojim izveštajima insistirao na tome da privatizacija državnih preduzeća treba da bude okončana.
Prvi Zakon o privatizaciji donet je 2001. godine, ali je taj postupak kod velikog broja firmi trajao veoma dugo pa su rešenja i modeli za privatizaciju koja je predviđao postali neodgovarajući. Zbog toga je donet novi Zakon o privatizaciji, koji je stupio na snagu 2014. godine. Njime je definisan obavezan rok za sprovođenje privatizacije društvenog kapitala do 31. decembra 2015. godine.
Suština promenjene regulative bila je da se predložene mere primenjuju samo kod preduzeća sa održivim poslovanjem, dok je za preduzeća koja su procenjena kao neodrživa predviđeno da se može podneti predlog za stečaj, čime bi se status ovih društava rešio u najkraćem roku.
Nakon toga je ovaj zakon u više navrata menjan, poslednji put u 2025. Najnovije izmene donete su u martu prošle godine, a predviđaju da privatizacija bude završena najkasnije do 31. decembra 2027. godine.
Prema tom zakonu, ako privatizacija ne bude okončana do tog roka, država će pokrenuti stečaj i preuzeti imovinu društvenih preduzeća.