text size
Izvršni direktor Siemensa Roland Busch reorganizuje nemačkog industrijskog giganta kako bi bolje povezao njegove digitalne proizvode sa fizičkom opremom. Cilj je da profitabilnost kompanije približi nivou koji ostvaruju tehnološke firme. Busch, koji je preuzeo vođenje kompanije stare 179 godina početkom 2021, želi da proizvođači poput Boeinga i Volkswagen AG-a različite potrebe mogu da zadovolje na jednom mestu.
To može da obuhvati sve - od povezivanja fabrike na elektroenergetsku mrežu i isporuke sistema za upravljanje mašinama do softvera za njihovo projektovanje i rad.
Od 1. oktobra četiri jedinice u okviru najvećeg odeljenja Digital Industries biće objedinjene u jedan sektor za automatizaciju. Povezivanjem prodaje, tehnologije i podataka iz dosad odvojenih delova poslovanja, Siemens želi da izvuče veću vrednost iz softvera i veštačke inteligencije (AI) ugrađenih u njegovu opremu.
Opširnije
Trump i Xi - mnogo pompe, ali malo konkretnih rezultata
Vašington i Peking produžili su trgovinsko primirje za još dva meseca, bez novog dogovora o smanjenju carina.
25.09.2026
Agent OpenAI-ja hakovao državni zdravstveni sajt u Australiji
Model kompanije OpenAI početkom ove godine hakovao je sajt australijske vlade, što predstavlja jedan od prvih slučajeva poznatih javnosti da je veštačka inteligencija (AI) izvela sajber-napad na državnu bazu podataka.
24.09.2026
DeepSeek testira efikasniji i bezbedniji način za obuku AI agenata
Kineski DeepSeek predstavio je inovativan način za obuku agenata veštačke inteligencije, koji bi im potencijalno omogućio da uče efikasnije, uz istovremeno smanjenje rizika od nepoželjnog ponašanja koje je izazvalo zabrinutost širom sveta.
23.09.2026
SoftBank nudi rekordne prinose od rizičnih obveznica
SoftBank cilja da prikupi više od 11 milijardi dolara kroz emisiju u dolarima i evrima.
23.09.2026
"Ako Siemens uspe da poveća obim istraživanja i razvoja, a istovremeno kupcima prodaje hardver, softver i usluge kao jedinstven sistem, to može doneti i uštede i veće prihode", rekla je Jasmin Wolfram, rukovodilac fonda u kompaniji Union Investment, koja poseduje 0,7 odsto Siemensa.
"Investitori su dugo kritikovali upravo to što kompanija nije imala zajedničku osnovu koja bi povezivala sve njene delove", dodala je Wolfram.
Iako je širenje u oblasti industrijske veštačke inteligencije pomoglo Siemensu da postane jedna od najvrednijih nemačkih kompanija, njegove profitne marže i dalje su niže od marži evropskih konkurenata poput švajcarskog ABB-a, a znatno zaostaju za kompanijama kao što je američki Honeywell International.
Zbog toga Busch ponovo pokušava da preoblikuje jednu od najstarijih nemačkih kompanija, osnovanu 1847. godine u jednom berlinskom dvorištu sa deset zaposlenih.
Siemens je poslednjih godina izdvojio ili prodao poslove u raznim oblastima - od poluprovodnika i energetske opreme do medicinske tehnologije. Ovoga puta nije reč o tome šta kompanija poseduje, već kako da preostali delovi poslovanja efikasnije sarađuju.
To je velika promena za kompaniju čiji asortiman obuhvata sisteme za upravljanje fabrikama, energetsku opremu, vozove i industrijski softver. Ako reorganizacija uspe, Siemens će lakše prodavati svoje proizvode kao jedinstven sistem, dok će se kupci jednostavnije snalaziti u njegovoj širokoj ponudi.
Ovakav pristup važan je i za najveću evropsku privredu i način na koji će se njeni vodeći proizvođači prilagoditi dobu veštačke inteligencije. Nemački ekonomski model izgrađen je na kompanijama koje su postale svetski lideri u proizvodnji automobila, hemikalija i mašina.
Dok su te industrije pod sve većim pritiskom rastućih troškova, slabe tražnje i prilagodljivih kineskih konkurenata, Siemens računa da će povezivanjem softvera i AI-ja sa svojim inženjerskim znanjem ojačati konkurentsku poziciju.
Ta kombinacija ujedno je osnova Buschovog argumenta da Siemens može da se takmiči u industrijskoj veštačkoj inteligenciji sa američkim tehnološkim i softverskim kompanijama, kao i sa sve sposobnijim kineskim proizvođačima opreme za automatizaciju.
Za razliku od kompanija koje nude samo softver, Siemens već isporučuje opremu fabrikama, zgradama, elektroenergetskim mrežama i transportnim sistemima. To mu omogućava pristup mašinama, kupcima i podacima o radu kojima softverske kompanije ne raspolažu.
Kompanija računa da će konkurentima biti teže da je potisnu što čvršće bude povezivala svoje upravljačke sisteme, softver i podatke, uključujući i oblast industrijske veštačke inteligencije.
Kako bi proširio te kapacitete, Siemens je potrošio više od 15 milijardi dolara na softverske kompanije Altair i Dotmatics, a u Sijetlu gradi centar za veštačku inteligenciju koji će voditi bivši rukovodilac Amazon Web Servicesa Vasi Philomin.
Za investitore je ključno pitanje da li će ova ulaganja i nova organizacija poslovanja dovoljno ubrzati rast i povećati profitabilnost da bi Siemens, čija tržišna kapitalizacija iznosi oko 215 milijardi evra, odnosno 244 milijarde dolara, mogao da bude vrednovan više kao tehnološka kompanija.
Pojednostavljivanje strukture Siemensa već je promenilo način na koji investitori posmatraju kompaniju.
Analitičar UBS-a Andre Kukhnin procenjuje da se popust koji su investitori primenjivali na Siemens zbog njegove složene organizacije smanjio sa čak 50 odsto pre otprilike tri godine na oko 10 do 15 odsto.
"Kompanija je uspela da smanji taj diskont i dostigne vrednovanje koje je sve uporedivije sa specijalizovanim konkurentima", rekao je Kukhnin.
Za dalje smanjivanje te razlike Siemens će morati da pokaže da jednostavnija i bolje povezana struktura može da donese brži rast i veći povrat na uloženi kapital.