Neviđeni napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran u subotu već je nadmašio prethodne serije udara i odmazdi, dok Teheran sukob tretira kao egzistencijalnu pretnju.
Samo nekoliko sati nakon početka operacije, Iran je lansirao rakete na više lokacija - uključujući Izrael, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein - i zapretio dodatnim napadima na baze u Iraku, u nastojanju da pogodi objekte povezane sa SAD. Te lokacije mogu da posluže za projekciju američke vojne moći, ali napadi na njih istovremeno šalju poruku državama domaćinima da njihova podrška ima cenu.
Cilj koji je američki predsednik Donald Trump javno izneo - da želi da eliminiše pretnju koju predstavlja Iran i podstakne narod te zemlje da zbaci vlast - znači da rukovodstvo u Teheranu ima malo motiva za uzdržanost. Američko-izraelski udari već su, prema rečima upućenih izvora, bili usmereni na visoke zvaničnike, sisteme protivvazdušne odbrane, kao i na raketne položaje koji bi mogli da gađaju Persijski zaliv.
Opširnije
Posle napada na Iran, šta čeka globalna tržišta na otvaranju u ponedeljak
Ratna eskalacija na Bliskom istoku stavlja berze, naftu i dolar pod lupu, dok investitori u sedmicu pred nama ulaze s pojačanom neizvesnošću.
28.02.2026
Koliki su preostali nuklearni kapaciteti Irana
Posle višenedeljnih upozorenja da će preduzeti vojnu akciju ukoliko Iran ne pristane na novi nuklearni sporazum, američki predsednik Donald Trump naredio je vazdušne udare na mete širom Irana.
28.02.2026
Bliski istok na ivici rata: Trump najavio američke borbene operacije
Predsednik SAD Donald Trump saopštio je da su Sjedinjene Američke Države započele 'velike borbene operacije' protiv Irana, potvrđujući da su vazdušne udare izvele i američke i izraelske snage.
28.02.2026
Šta je na kocki za naftu ako eskalira sukob između Irana i SAD
SAD gomilaju veliku vojnu moć uz obalu Irana.
25.02.2026
"Ispaliće sve što imaju na svaku moguću metu", rekao je William Alberque, viši saradnik instituta Pacific Forum, komentarišući očekivanu iransku odmazdu. Do sada dostupni javni podaci ukazuju da su SAD i Izrael koristili isključivo oružje dugog dometa, poput krstarećih raketa. To smanjuje rizik po američke i izraelske pilote, naročito tokom dnevnih operacija.
Iako vazdušna operacija možda neće dovesti do promene režima - ne postoji presedan da je neka vlast srušena isključivo vazdušnim udarima - obaveštajne operacije su, paralelno sa napadima, mogle biti usmerene na ključne komandante unutar Irana. Ideja je da im se stavi do znanja ne samo da je otpor uzaludan, već i da bi upravo oni mogli da preuzmu ulogu u slučaju vakuuma vlasti.
Alberque je rekao da je verovatno da SAD i Izrael komuniciraju sa zvaničnicima iz Ministarstva odbrane, Islamske revolucionarne garde i drugih agencija, "pokušavajući da ih podstaknu na odbijanje poslušnosti ili ostajanje kod kuće".
"Danas bi bio dobar dan da se ne ide na posao", rekao je on.
Iran može da koristi protivbrodsko naoružanje za napade na komercijalna i vojna plovila u Zalivu, iako do sada nema izveštaja o takvim aktivnostima. Teheran raspolaže stotinama krstarećih raketa za tu namenu, kao i manjim raketnim čamcima i podmornicama. Američka mornarica, međutim, ima ogromnu prednost u vatrenoj moći. Iako se već decenijama nije suočila s koordinisanim napadom na svoju flotu, ne bi trebalo da ima većih problema u odgovoru na direktne pretnje na moru. Kako se iranski vojni i civilni lideri suočavaju sa sve većim pritiskom, razmere sukoba mogle bi dodatno da se prošire, ocenio je Peter Layton iz Griffith Asia Institutea u Australiji.
"Irancima će uskoro ponestati raketa i lansera", rekao je Layton. "Izrael i SAD će nastaviti bombardovanje dok režim ne padne. Mislim da su sada obe strane zarobljene u beskonačnom bombardovanju, sve dok jedna ili obe ne izgube interesovanje", dodao je.