Obrazloženje američkog predsednika Donalda Trumpa za rušenje vlasti u Venecueli podstaklo je zabrinutost među evropskim zvaničnicima da bi se uskoro mogli suočiti sa ozbiljnom krizom u vezi sa Grenlandom.
Predsednik je tokom vikenda objasnio odluku da pritvori venecuelanskog lidera i prepusti upravljanje zemljom Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kao savremenu verziju Monroove doktrine iz 19. veka - "Donroe Doctrine", kako ju je nazvao. Suština tog koncepta je tvrdnja da SAD imaju pravo da predvode čitavu zapadnu hemisferu i da kontrolišu ključnu imovinu unutar nje.
U Trumpovoj logici, u to spada i Grenland.
Opširnije
Trumpovo svrgavanje Madura pokazuje da je novi svetski poredak stigao
Nakon akcije u Venezueli, američki predsednik dao je naznake da će svoj spoljnopolitički pristup primeniti i drugde, navodeći Kubu i Grenland kao mesta kojima želi "pomoći".
05.01.2026
Trumpovi udari na EU sankcijama i svojatanjem Grenlanda
Udari Trumpove administracije na Brisel su nastavljeni obnavljanjem zahteva o američkom preuzimanje Grenlanda, kao i uvođenjem sankcija evropskim zvaničnicima i aktivistima koji se bave borbom protiv dezinformacija i bezbednošću na internetu.
30.12.2025
Zašto je Trump opsednut idejom da preuzme Grenland
Američki predsednik Donald Trump čvrsto je rešio, uprkos protivljenju Grenlanđana i Danaca, da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
23.12.2025
On je tu vezu otvoreno povukao posle vojne akcije u Venecueli, rekavši da je "apsolutno" neophodna kontrola nad poluautonomnom teritorijom u okviru Kraljevine Danske iz bezbednosnih razloga. To nije puka Trumpova retorika - Bela kuća je tu logiku nedavno ugradila u strategiju nacionalne bezbednosti. Trump je sada tom politikom opravdao intervenciju u Venecueli, jasno pokazujući koliko je daleko spreman da ide.
Za Evropu i NATO to ima ogromne posledice. Eventualni Trumpov potez prema Grenlandu doveo bi SAD u direktan sukob sa ostalim članicama transatlantskog vojnog saveza koji Vašington predvodi i čiji je jedan od osnivača. Time bi se ozbiljno narušio kredibilitet NATO-a, dok bi se Evropskoj uniji (EU) nametnuo dosad nezamisliv teret vojnog angažovanja.
"Ako bi SAD odlučile da vojno napadnu neku drugu članicu NATO-a, tada bi sve stalo, uključujući i NATO, a samim tim i bezbednosni poredak koji postoji od završetka Drugog svetskog rata", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen u ponedeljak uveče za TV2.
Grenland, naravno, nije Venecuela, kako su evropski zvaničnici brzo istakli. Ostrvo je obuhvaćeno kolektivnom odbranom NATO-a, prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. U teoriji, to bi trebalo da bude snažan faktor odvraćanja od bilo kakve klasične vojne akcije.
Ipak, Trumpovi najnoviji potezi njegovu opsesiju Grenlandom stavljaju u sasvim novo svetlo.
Donald Trump | Bloomberg
"Razlozi za zabrinutost postojali su i pre Venecuele kada je reč o Trumpovom interesovanju za Grenland", rekao je Rasmus Sondergaard, stručnjak za američku spoljnu politiku u Danskom institutu za međunarodne studije. "Situacija se dodatno zaoštrila jer je Trump sada i praktično primenio tu doktrinu, šaljući poruku da je spreman da ide veoma daleko kako bi ostvario svoje interese."
Prema rečima ljudi upoznatih sa situacijom, danska vlada je zaista zabrinuta i Trumpove pretnje shvata ozbiljno, ne smatrajući ih pukom retorikom ili pregovaračkom taktikom. I javni istupi iz Kopenhagena odražavaju tu uzdržanu zabrinutost, pri čemu vlast uglavnom izbegava oštre izjave kako ne bi dodatno podizala tenzije.
"Uverena sam da on to misli ozbiljno i to je, naravno, neprihvatljivo", rekla je Frederiksen. "To je neprihvatljiv pritisak na Grenland. Grenland je jasno rekao da želi sam da odlučuje o svojoj budućnosti. Ta budućnost ne sme da bude određena od strane drugih."
Iako Grenland ima široku autonomiju i lokalna vlast upravlja većinom unutrašnjih pitanja, Danska je zadužena za odbranu i bezbednost tog arktičkog ostrva. Region dobija sve veći značaj jer klimatske promene otvaraju nove trgovačke rute i omogućavaju pristup dosad neiskorišćenim prirodnim resursima.
Kao odgovor na to, Rusija i Kina su pojačale svoje prisustvo u regionu, nadmećući se sa SAD i njenim saveznicima iz NATO-a za uticaj i kontrolu.
Arktik dobija na strateškom značaju | Bloomberg
Američka intervencija na Grenlandu imala bi dalekosežne posledice po tu ravnotežu snaga i mogla bi da destabilizuje čitav zapadni savez.
Za NATO, takav scenario otvara neprijatna pitanja o tome da li njegova najmoćnija članica i dalje smatra obaveze saveza obavezujućim ili tek opcionalnim. Istovremeno, on razotkriva i strukturni problem: član 5 NATO-a o uzajamnoj odbrani ne predviđa šta se dešava ako jedna članica napadne drugu.
"Upotreba sile predstavljala bi ozbiljnu pretnju po savez i dodatno bi produbila već postojeće sumnje u posvećenost SAD NATO-u", rekao je Ian Lesser, istaknuti saradnik German Marshall Funda, specijalizovan za američku i transatlantsku bezbednosnu politiku. "U krajnje malo verovatnom slučaju da se pitanje Grenlanda vojno zaoštri, NATO i transatlantski odnosi našli bi se u stvarnoj opasnosti, što bi bio pravi poklon Rusiji i Kini."
Sličan test čekao bi i EU. Ako bi se NATO raspao iznutra, Danska bi bila primorana da se obrati partnerima u EU, tražeći od njih da stave na tas odbranu Grenlanda u odnosu na očuvanje odnosa sa Vašingtonom.
Članice EU nemaju vojnu snagu da se direktno suprotstave SAD, sa kojima su saveznici gotovo osamdeset godina. Istovremeno se suočavaju sa drugim ozbiljnim bezbednosnim izazovima, uključujući rat Rusije u Ukrajini na istočnom krilu Evrope.
Svaka upotreba sile predstavljala bi i dosad nezabeležen test člana 42 EU, koji obavezuje države članice da pruže pomoć i podršku zemljama koje se suoče sa napadom spolja.
"Plašim se da bi u mnogim evropskim prestonicama drugi interesi prevagnuli nad ogorčenjem zbog eventualnog američkog napada. Evropa i dalje zavisi od SAD, na primer kada je reč o ruskoj pretnji", rekao je Sondergaard. "I to bi samo po sebi mogao biti Trumpov cilj - da ovim potezom podeli Evropu."
Za sada, lideri EU ponavljaju izraze solidarnosti sa Danskom i Grenlandom, uz naglasak da je ostrvo u slučaju agresije obuhvaćeno bezbednosnim okvirom NATO-a. Evropska komisija je u međuvremenu umanjila poređenja između Trumpovih ambicija u Venecueli i Grenlanda.
"Grenland je saveznik SAD i deo je NATO saveza, što predstavlja ogromnu razliku", rekla je Paula Pinho, glavna portparolka Evropske komisije, na konferenciji za novinare u ponedeljak. "Zato u potpunosti stojimo uz Grenland i ne vidimo nikakvu paralelu sa onim što se dogodilo."
Ipak, to ne garantuje da Trump u nekom trenutku neće pokušati da prinudi Grenland i Dansku na popuštanje.
"Nisam ni nervozna ni naivna", rekla je Frederiksen. "Zato pažljivo pratim sve što se trenutno pomera na geopolitičkoj mapi."