Čak i pre nego što su vatrogasci uspeli da obuzdaju jedan od najkatastrofalnijih požara u istoriji Hongkonga početkom decembra, kineski državni i bezbednosni aparat bio je u punoj pripravnosti. Predsednik Xi Jinping, nakon što je internalizovao lekciju vladine (ne)reakcije na katastrofalne poplave u provinciji Hebej 2023. godine, odmah je pozvao na opštu mobilizaciju pomoći, ali i represivnog aparata.
Zaštita od požara preko noći je postala centralno pitanje nacionalne bezbednosti u drugoj najvećoj svetskoj ekonomiji.
Bambus - državni neprijatelj
Vlasti, predvođene gradonačelnikom poznatog grada koji je 1997. godine prešao pod kinesku vlast Johnom Leejem, uhapsile su grupu osumnjičenih zbog sumnje na ubistvo iz nehata. "Bez obzira na to ko ste, uhapsićemo vas", rekao je odgovornima ministar bezbednosti Hongkonga Chris Tang.
Opširnije
Bikovi na berzi imaju zabrinjavajuće dugu listu rizika za 2026. o kojima treba razmisliti
Američke akcije ulaze u 2026. godinu s pozitivnim zamahom, ali tržište će iduće godine morati da savlada niz potencijalnih pretnji.
18.12.2025
Nakon ruskog, Nemačkoj sledi i 'kineski šok'
Pandemija korona virusa, energetski raskid sa Rusijom i američke carine su proteklih godina naneli privredi Nemačke žestoke rane, ali najjačoj evropskoj ekonomiji se bliži udarac koji bi mogao da joj bude fatalan - raskid strateškog partnerstva sa Kinom.
18.12.2025
Dolar jača, nafta i zlato rastu zbog napetosti oko Venecuele
Dolar je blago ojačao, a američke državne obveznice su smanjile nedavne dobitke pošto razočaravajući podaci o zapošljavanju u SAD nisu značajno ojačali argumente za dodatna smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi.
17.12.2025
Kina pokušava da zaustavi pad cena automobila
Nove kineske restrikcije na popuste na automobile signalizuju da vlada pojačava nadzor nad prekomernom konkurencijom u domaćoj auto-industriji, nakon što prethodni pokušaji nisu uspeli da zaustave pad cena vozila.
15.12.2025
Istražitelji su brzo utvrdili uzrok požara koji je, nakon nekoliko dana, odneo 160 života, čime je postao najsmrtonosniji u istoriji grada u poslednjih 70 godina. Glavni osumnjičeni? Skele od bambusa - kulturni fenomen tog područja koji graditelji koriste već vekovima - koje su nakon požara brzo postale simbol autonomije nekada nezavisnog Hongkonga.
Komunistička partija Kine (KPK) proglasila je bambus državnim neprijateljem broj jedan, budući da je bivši takozvani Biser Orijenta bio jedan od retkih kineskih gradova koji je ignorisao pekinšku uredbu iz 2022. godine, kojom se zabranjuje njegova upotreba u građevinskim skelama.
Bloomberg Mercury
Komunistička partija Kine proglasila bambus državnim neprijateljem broj jedan.
Umesto da preispitaju sigurnost od požara, gradske vlasti su požurile s potpunom zabranom upotrebe bambusa i upozorile strane novinare da ne objavljuju "preterano kritične vesti" o požaru u četvrti Wang Fuk Court. To bi, tvrdili su, moglo podstaći opozicione glasove unutar kineskog društva. Vođa Hongkonga, koji je odgovoran za protok 70 odsto svih stranih direktnih ulaganja u Kinu, potencijalnim kritičarima je u slabo prikrivenoj pretnji rekao da "neće tolerisati one koji iskorišćavaju tragediju". Vlasti će kazneno goniti "svakoga, bilo gde, ko sabotira rad vlade", upozorio je.
Simptomatično je iskustvo lokalnog advokata Brucea Liua koji je ubrzo nakon požara pozvao na javnu raspravu o tome što se može naučiti iz razornog požara. Pozvan je na sastanak s policijom, a rasprava je otkazana, izvestio je Wall Street Journal o ishodu njegove priče.
'Mnogo loših stvari se događa u Hongkongu'
Kineski prozor u svet je počeo brzo da se zatvara u nedeljama nakon požara. U "starom" Hongkongu, to bi izazvalo ostavke lokalnih ministara, kao što se i dogodilo 2008. godine kada je Cornwall Court zahvaćen požarom, dok su u "novom" Hongkongu vlasti brzo utišale sve nelagode.
"KPK sistemski izjednačava sigurnost države sa svojom sopstvenom, pa je održavanje unutrašnje političke kontrole ućutkavanjem svih neistomišljenika važnije od međunarodnog kredibiliteta i ugleda Kine", kaže Saša Istenič Kotar, sinolog Filozofskog fakulteta u Ljubljani.
Kao rezultat toga, demontaža načela "jedna zemlja, dva sistema", koje Peking primenjuje i na Hongkong i na Tajvan, samo se dodatno intenzivirala u danima nakon požara.
Ugljenisani ostaci četvrti, koja je sa svojim skromnim "socijalnim" stanovima bila simbol nekretninskog procvata osamdesetih godina, još se nisu ni ohladili kada su na ostrvu 7. decembra održani izbori za formiranje Zakonodavnog saveta. To nisu bili obični izbori, već svojevrsni referendum o tome kako su se vlasti nosile s posledicama katastrofe. Izlaznost od 32 odsto bila je druga najniža u istoriji.
"U Hongkongu se u poslednje vreme dogodilo mnogo loših stvari", rekao je Igor Rogelja, rukovodilac odeljenja za evropske i međunarodne društvene i političke studije na University Collegeu u Londonu, komentirajući događaje u gradu sa berzom koja je, s kapitalizacijom od 5,5 biliona američkih dolara, manja od šangajske, ali zbog britanskog nasleđa - ostaje prvi izbor za strane investitore.
"Postalo je više nego očigledno da Kina nije sposobna za suživot s demokratijom, čak ni u njenom minimalnom obliku", ocenio je nedavne događaje u Mirisnoj luci. "Karakter ovog, inače prekrasnog grada, zauvek se menja", dodaje.
Činjenica da Peking već dugo ne daje Hongkongu minimalnu autonomiju niti njime upravlja, već ga sve više apsorbuje u celosti, ima jasnu svrhu: to je proba za aneksiju Tajvana. "Postupno ukidanje autonomije Hongkonga vrlo jasno pokazuje Tajvancima šta ih čeka u slučaju ponovnog ujedinjenja s Kinom", kaže Istenič Kotar.
Hongkong predstavlja svojevrsni uvod u "meku aneksiju" arhipelaga, za koji se uopšteno smatra da će Jingping pokušati da pripoji kombinacijom propagande, sajber-napada, hibridnog ratovanja po uzoru na Kremlj, ali i - nimalo manje važno - jačanjem poslovnih veza.
"Kina primenjuje strategiju šargarepe i batine: s jedne strane zastrašuje Tajvan pretnjama i takozvanim taktikama sive zone, dok istovremeno nastoji da pridobije tajvanske poslovne ljude i političare", ocenjuje direktor Centra za tajvanske studije, dodajući da bi taj nacionalni cilj Peking mogao da pokuša da ostvari do 2027. godine - ako ne političkim pritiskom, onda silom.
Zlatna krletka Hongkonške berze
Ovo nije problem samo za društvo, već i za finansijska tržišta. U prvoj polovini godine, hongkonška berza HKEX ponovo je preuzela vodeću poziciju među globalnim berzama po prikupljenim sredstvima kroz inicijalne javne ponude (IPO), sa ukupno 14,1 milijardom dolara. Podaci iz njenog polugodišnjeg izveštaja pokazuju da je to rast od čak 700 odsto, pre svega kao posledica geopolitičkih tenzija između Sjedinjenih Država i Kine. Domaće kompanije, naročito tehnološki giganti poput Tencenta i Alibabe, sve češće biraju sigurniji Hongkong umesto Wall Streeta.
Najznačajniji IPO ove godine bilo je listiranje najvećeg svetskog proizvođača baterija, kompanije CATL, koja je u maju izdala akcije u vrednosti od 5,3 milijarde dolara. Akcije te kineske kompanije porasle su za 45 odsto samo od početka godine. Ovaj posao činio je više od trećine ukupnog IPO obima na HKEX-u i predstavljao najveći IPO na svetu posle 2023. godine, navodi se u izveštaju EY Global IPO Trends 2025. Potražnja za baterijama, generatorima i drugim komponentama energetske infrastrukture - u segmentima u kojima kineski proizvođači imaju vodeću ulogu - raste, često na račun usporavanja investicija u tehnologije veštačke inteligencije, piše Financial Times.
Razlozi zbog kojih je HKEX privlačniji od Šangajske berze proizlaze upravo iz njegovog statusa posebne administrativne regije. Za razliku od kopnenog juana, hongkonški dolar je slobodno konvertibilan i vezan za kurs američkog dolara. Pristup stranim investitorima olakšan je slobodnim kretanjem kapitala, dok finansijski sektor dodatno osnažuje pravna sigurnost vlasništva zasnovana na britanskom pravu (engl. Common Law).
Kako kaže ekonomista Mitja Kovač Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, "dominantna uloga dolara je posledica toga što SAD imaju duboka, likvidna, otvorena tržišta kapitala, vladavinu prava, te duge i duboke finansijske instrumente, transparentne finansijske i ekonomske politike i potpuno nezavisnu centralnu banku, što se ne može reći za juan, Kinu i njenu centralnu banku".
Kina je sama sebi najveća prepreka za preuzimanje veće uloge na svetskim finansijskim tržištima, a to potvrđuje i ograničavanjem sloboda u Hongkongu. "Da bi imala veću ulogu, morala bi da se odrekne kontrole nad juanom i liberalizuje tržišta kapitala, ali Komunistička partija Kine jednostavno nije spremna da se odrekne takve kontrole i nema naznaka da će to učiniti", ocenjuje stručnjak, govoreći o izgledima za preispitivanje ukidanja finansijskog kosmopolitizma Hongkonga.
"Za razliku od zapadnih vlada, Peking investitore i ne smatra naročito važnim", kaže Rogelja, navodeći kao dodatne dokaze demontaže hongkonške autonomije i raspad poslednje opozicione stranke, kao i odlazak više od 160.000 nosilaca britanske prekomorske putne isprave. London je, naime, državljanstvo dodelio mnogim istaknutim građanima neposredno pre nego što je bivša britanska kolonija ponovo došla pod kinesku vlast.
Stručnjak naglašava da je opstanak Komunističke partije Kine apsolutni prioritet, ali da on umnogome zavisi od očuvanja društvene stabilnosti. "KPK je u prošlosti više puta pokazala da neće oklevati da interveniše na berzama u ime društvene stabilnosti, a verovatno će se isti obrazac primeniti i u Hongkongu", ističe on.
Naselja poput Wang Fuk Courta, gde je u osam tornjeva u stanovima od oko 50 kvadratnih metara smešteno približno 5.000 ljudi, ironična su posledica politike KPK-a. Nakon povratka Hongkonga pod kineski suverenitet, Peking je strahovao da bi tranzicija mogla da odvrati strane investitore, pa je nastojao da pridobije nekretninske tajkune dodeljujući im ključne uloge u upravljanju gradom. Time je podržana nova vladajuća elita, zamišljena kao bedem protiv dalje demokratizacije teritorije.
Kad se kineski narod suprotstavi partiji
"Dodao bih na spisak i samoraspuštanje poslednje opozicione stranke", kaže Rogelja o postupnom gušenju finansijskih pluća Kine. Najstarija i najveća opoziciona snaga, Demokratska stranka, prestala je s radom nakon dobrih 30 godina. Njen predsednik Lo Kin-hei u izjavi za medije naglasio je da je odluka direktna posledica trenutnog političkog okruženja, što je eufemizam za intenzivan pritisak s kojim se stranka suočavala.
Reuters i lokalni mediji su izvestili da su vodeći članovi pre glasanja primili upozorenja od "posrednika" kopnenih vlasti. Poruka je bila brutalno jednostavna: ili se stranka sama raspušta ili će se njeni članovi suočiti s hapšenjem i kaznenim progonom.
Isto važi za medijskog tajkuna i osnivača tabloida Apple Daily Jimmyja Laija, kojeg su vlasti Hongkonga 15. decembra nakon dugotrajnog suđenja proglasile krivim po svim tačkama optužnice prema Zakonu o nacionalnoj bezbednosti. Kazna će biti objavljena početkom januara, ali je manje-više jasno da mu preti doživotni zatvor zbog veleizdaje.
Za Peking, otvoreni zagovornik demokratije Hongkonga nije bio samo kritičar, već dokaz da se kineski narod može odupreti nadmoći partije. Orkestrirano suđenje, s obzirom na to da je Lai svoj disidentski put započeo u srcu Kine, organizacijom protesta na Trgu Tjenanmen 1989. godine, nije iznenadilo promatrače. "Osuda, zapravo, nije iznenađujuća i odražava stvarno stanje nezavisnosti pravosuđa i slobode štampe u Hongkongu", zaključuje Kotar.