Vladajuća proevropska partija u Moldaviji na putu je da osvoji reizbor, čime će zemlju zadržati na kursu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU) i povećati rizik od eskalacije tenzija sa Rusijom.
Partija akcije i solidarnosti predsednice Maie Sandu osvojila je 50,2 odsto glasova, zadržavši većinu i za drugi mandat, prema preliminarnim rezultatima gotovo svih izbornih jedinica. Proruski Patriotski izborni blok, koji predvodi bivši predsednik Igor Dodon, zauzeo je drugo mesto sa 24,2 odsto. Još tri političke snage ući će u parlament.
Nova vlada moraće da nastavi reforme potrebne da bi se postigao cilj, a to je ulazak u EU do kraja decenije.
Opširnije
EU i Rusija u lovu na glasove Moldavaca
Rezultat izbora u ovoj nekadašnjoj sovjetskoj republici koja se graniči sa Ukrajinom pri čemu su joj ruske trupe prisutne u regionu Pridnjestrovlju, poprilično je neizvestan.
27.09.2025
Putin pojačava svoju hibridnu kampanju protiv Evrope
Evropski lideri moraće ponovo da procene obim pretnje i da hitno uvedu nove odbrambene mere.
27.09.2025
Sme li NATO da obori ruske avione
Talin tvrdi da su u petak ujutru tri ruska borbena aviona MIG-31 narušili vazdušni prostor Estonije dvanaest minuta.
25.09.2025
Kada rezultati budu potvrđeni kao konačni, ishod će predstavljati veliki udarac za Rusiju, koja je, navodno, potrošila milione dolara i koristila različite mehanizme da instalira proruske snage u Kišinjevu.
Izbori su ponovo stavili ovu zemlju od 2,4 miliona stanovnika u centar borbe za uticaj: Rusija nastoji da bivšu sovjetsku republiku vrati u svoju sferu, dok Evropa odgovara obećanjem članstva u EU. Smeštena između Rumunije i Ukrajine, Moldavija je dobila nesrazmerno veliki geopolitički značaj i postala svojevrsni lakmus za rusko mešanje i hibridne napade u Evropi. Njena otcepljena regija Pridnjestrovlje takođe je dom ruskih trupa.
Bloomberg
Samo nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mesta širom zemlje, Dodon je organizovao protest ispred izborne komisije, izražavajući sumnje u regularnost izbora. Pozvao je svoje pristalice i sve opozicione snage da mu se pridruže na većem protestu u ponedeljak u podne u Kišinjevu.
"Ako večeras bude bilo kakvog falsifikovanja, sutra nećemo priznati rezultate parlamentarnih izbora i tražićemo njihovo ponavljanje", rekao je bivši predsednik, preneli su lokalni mediji.
Ovo glasanje poslednje je u nizu izbora od velikog značaja održanih u Moldaviji tokom protekle godine. Sandu je u oktobru 2024. ponovo izabrana za predsednicu, a na referendumu je tesnom većinom izglasano da se cilj ulaska u EU unese u ustav zemlje.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prošle nedelje pozvao je svetske lidere da podrže Moldaviju suočenu s navodnim pokušajima Rusije da utiče na izbore.
Moskva je osmislila višeslojnu strategiju da se umeša i poremeti izbore u Moldaviji, koristeći taktike poput organizovanja protesta i pokretanja kampanja dezinformacija na društvenim mrežama. Rusija je više puta tvrdila da se ne meša u strane izbore.
Moldavska vlast saopštila je da je tokom vikenda uspešno otkrila i neutralisala više sajber-napada na digitalnu infrastrukturu, uključujući izbornu platformu i državni klaud. Napadi su obuhvatali pokušaje preopterećenja sistema DDoS napadima i unošenja zlonamernog softvera na biračkim mestima.
Pored toga, u nekoliko biračkih mesta u inostranstvu, uključujući ona u Briselu, Rimu, Bukureštu i Španiji, stigle su lažne dojave o bombi, izjavio je predsednički savetnik Stanislav Secrieru u objavi na mreži X.
EU je za naredne godine odobrila rekordnih 1,8 milijardi evra (2,1 milijardu dolara) za podršku Moldaviji u integracionim naporima i znatno je pomogla Kišinjevu da smanji energetsku zavisnost od Rusije nakon njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Takođe je nastojala da ojača imidž Sandu pred izbore, kada su lideri Poljske, Francuske i Nemačke stali uz nju na proevropskom mitingu povodom Dana nezavisnosti Moldavije u avgustu.
(Ažurirano rezultatima u drugom pasusu.)