text size
Friedrih Merz ne gubi vreme i želi što pre da se useli u kancelarski kabinet. Posle manje od 24 časa od zatvaranja birališta lider nemačkih demohrišćana (CDU-CSU) već je predložio socijaldemokratama (SPD) da formiraju većinsku koaliciju, ponavljajući rečenicu iz izborne noći da želi da nova vlada bude formirana do Uskrsa, to jest 20. aprila.
Koalicioni pregovori će, kako je najavio, početi sledeće nedelje, nakon što se održe pokrajinski izbori u gradu-pokrajini Hamburgu, inače tradicionalnom jakom uporištu SPD-a. Međutim, najverovatniji budući nemački kancelar ne želi da čeka kraj koalicionih sporazuma, pa čak je izašao sa neuobičajenim predlogom socijaldemokratama da u narednim nedeljama u saradnji sa Zelenima stari sastav Bundestaga odobri formiranje specijalnog fonda za finansiranje odbrane u iznosu od čak 200 milijardi evra, preneo je Bloomberg.
Zvanični mandat starog sastava Bundestaga traje do 24. marta, kada se očekuje da poslanici novog saziva polože zakletvu.
Opširnije
Nemačka raspravlja o 200 milijardi evra za odbrambeni fond
Prema neslužbenim informacijama osoba upoznatih s pregovorima, nemački kancelar Friedrich Merz započeo je razgovore sa socijaldemokratama o brzom odobrenju do 200 milijardi evra izdataka za odbranu.
25.02.2025
Izgledi za Merzove reforme usrećili tržišta
Zabeležen je pozitivan uticaj pobede CDU/CSU u Nemačkoj, a evro gotovo izvesno dobija 1,5 odsto na vrednosti u februaru.
24.02.2025
Pobednike izbora u Nemačkoj tek čeka glavobolja
U zavisnosti od toga da li će BSW i FDP ostati van nemačkog parlamenta umnogome će zavisiti i kolika će biti postizborna glavobolja Friedricha Merza
24.02.2025
Nemci traže kancelara koji će učiniti čudo
Želim stabilnu većinu u nemačkom Bundestagu za novu vladu, a to se neće desiti u saradnji sa AfD-om, kaže Friedrich Merz.
21.02.2025
Razlog za ovoliku Merzovu žurbu leži u tome što je za ovakve odluke, poput promene nemačkog ustavnog ograničenja prevelikog zaduživanja ili formiranja specijalnog finansijskog fonda koji se ne tretira kao deo budžeta, neophodna dvotrećinska podrška u Bundestagu, koju CDU-CSU i SPD podržani i Zelenima nemaju u novom sastavu parlamenta. Nedostaje im bar sedam glasova, koje sasvim sigurno neće obezbediti desničarska Alternativa za Nemačku (AfD), niti Levica.
Bloomberg
Međutim, u starom sastavu ove tri stranke bliske političkom centru mogle bi da obezbede dvotrećinsku većinu.
SPD je nagovestio da su otvorene za takve ideje, ne propustivši priliku da kritikuju CDU-CSU što su pre izbora takve predloge kancelara Olafa Scholza uporno odbijale.
"Ovo je iznova i iznova odbijano i moram reći da sam bio zadivljen u poslednjih nekoliko sati koliko brzo se može ponovo otkriti točak", rekao je Rolf Muetzenich, koji se povlači sa funkcije šefa poslaničke grupe SPD-a.
Očekuje se stabilna vlada
Uprkos razlikama i neslaganjima u prvim izjavama nakon izbora, nemački stručnjaci smatraju da će izgledna Merzova vlada biti stabilna jer se obe stranke odranije poprilično dobro znaju kako da sarađuju.
"Već su zajedno bili ranije u vladama u okviru takozvanih velikih koalicija, koje su bile uvek poprilično stabilne. Naravno, ove stranke sada neće imati veliku većinu i biće nekih veoma komplikovanih odluka da budu donesene", kaže za Bloomberg Adria Robert Grimm, direktor berlinskog ogranka agencije za istraživanje javnog mnjenja Ipsos, dodajući da se mogu očekivati sporenja oko tema kao što je reforma ograničenja javnog duga ili liberalnijih reformi u ekonomiji. "Svaka koaliciona vlada ima sukoba i diskusija, ali nadam se da će ih sukcesivno rešavati."
Bloomberg Adria Robert Grimm
Prema najavama, predstavnici CDU-CSU i SPD će 6. marta sesti za pregovarači sto, a Merz je već najavio da će njemu u koalicionim pregovorima biti najvažnije tri teme: spoljna politika, migracije i ekonomija.
Međutim, prve analize rezultata vanrednih parlamentarnih izbora u Nemačkoj ukazuju da će novoj vladi biti važna još jedna tema. Naime, socijaldemokrate su doživele izborni debakl kao i sve ostale stranke u nekadašnjoj semafor koaliciji kancelara Olafa Scholza. I sami demohrišćani su ostvarili drugi najgori rezultat u istoriji stranke.
S druge strane, najveći pobednici su dve stranke, jedna krajnje levice, a druga krajnje desnice. Levica je, osvojivši bezmalo devet odsto glasova, utrostručila podršku u odnosu na ankete pre tri meseca. Desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) je pak udvostručila podršku u odnosu na izbore 2021. godine.
Zbog toga u prvim analizama mnogi analitičari ukazuju da će podjednako važan i težak zadatak nove Merzove vlade biti da povrati poverenje birača u, kako je i sam Merz istakao, stranke političkog demokratskog centra. I njegovi najbliži saradnici govore o tom cilju, ističući da bi u suprotnom na sledećim parlamentarnim izborima AfD mogla da postane najjača politička snaga u zemlji.
I u nedavnom istraživanju Gallupa utvrđeno je da Nemci među pet najvažnijih problema, koji ih tište i koje bi trebalo da rešava buduća vlada, vide i povratak poverenja građana u javne institucije, kao što su vojska i pravosudni sistem, ali i poverenje u samu vladu, koje je na najnižem nivou u poslednjoj deceniji.
Na pitanje da li Merz to može kao ličnost i to u roku od četiri godine, Grimm kaže da misli "iskreno da će to biti teško".
"Vlada će biti uspešna u obnavljanju poverenja u javne institucije samo ako i vlada bude uspešna u sprovođenju reformi, ako bude u stanju da realizuje svoje politike i ima stvarni uticaj na živote ljudi. Mora se primetiti da je SPD izgubio mnoge glasove, a da CDU-CSU nije uspela da postigne 30 odsto podrške", kaže prvi čovek Ipsosa u Berlinu i ističe da to zapravo pokazuje "da odmah od starta vlada nije dobila mnogo poverenja među biračkim telom". "Biće teško, ali nije nemoguće."
Evropa u više brzina
S obzirom na sve probleme koje na spoljnopolitičkom planu čekaju novu nemačku vladu, poput činjenice da će Nemačka biti izmeštena iz finalnog dogovora oko Ukrajine, da dolazi do topljenja američko-evropske saradnje u oblasti bezbednosti, kao i Trumpov rat carinama, stručnjaci za nemačke prilike smatraju da "Zapadni Balkan neće biti prioritet" Merza i njegov vlade.
Prema rečima Stefana Surlića, docent Fakulteta političkih nauka u Berlinu koji radi na projektima Fondacije Konrad Adenauer u Berlinu, nemačka politika prema ovom regionu se suštinski neće menjati. Kako kaže, Nemačka će nastaviti sa tradicionalnom politikom saradnje i obećavanja da Zapadni Balkan, uključujući i Srbiju, ima budućnost u Evropskoj uniji.
Bloomberg Adria Stefan Surlić
"Naravno, tu stoji zahtev za normalizacijom odnosa Beograda i Prištine, ali suštinski nešto posebno novo se ne može očekivati od Merzove vlade prema Beogradu", kaže za Bloomberg Adria Surlić, dodajući i da tu treba imati rezervu, jer ovo nije CDU Angele Merkel. "Ovde govorimo o konzervativnijem krilu stranke koje je i ranije pokazivalo veće rezerve prema celom regionu, a pogotovo prema Srbiji."
Brza traka samo za litijum
Surlić ukazuje da je Merz u toku kampanje rekao da ne vidi "brzu traku" u proširenja EU te da misli da ta politika nije realna.
"Merz je rekao da je neko fazno pristupanje i više prstenova Evropske unije način pristupanja koji bi trebalo da se, kao neka vrsta rešenja, ponudi zemljama Zapadnog Balkana, ali i ostalim zemljama koje žele da idu ka članstvu u EU", objašnjava Surlić, ukazujući da bi Zapadni Balkan u narednom periodu mogao da bude neki međuprsten u evropskim integracijama.
"To je koncept koji smo dosad mogli da čujemo iz sveta politike i teorije, ali nije bio mejnstrim. Dosad smo imali mnogo snažnije poruke od SPD-a i Zelenih u odlazećoj vladi da će Zapadni Balkan i Srbija u doglednoj budućnosti biti deo Evropske unije. Ovde pak imamo malo konzervativniji stav."
Zbog promene vlasti u Berlinu i brojnih spoljnopolitičkih izazova za Nemačku i EU, saglasni su analitičari, Zapadni Balkan i evropske integracije regiona neće biti toliki prioritet, ali to ne znači da nemačka vlada neće očekivati "brzu traku“ u rešavanju tema koje su njima od izuzetnog značaja.
"Uslovljavanja će biti snažnija i jači, pre svega da Beograd ispuni ono što se tiče normalizacije Beograda i Prištine, ali i teme koja je bila aktuelna i tokom odlazeće vlade, a pokazalo se da je CDU za nju veoma zainteresovan, a to je litijum", kaže Surlić. "Iskopavanje litijuma je nešto na čemu će nova vlada pokazivati veliki interes za saradnju sa Srbijom."