text size
Islanđani su na putu da na subotnjem referendumu odbace ponovno pokretanje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
Protivnici pregovora sa blokom od 27 članica bili su u blagoj prednosti sa 50,1 odsto glasova, naspram 49,9 odsto podrške zagovornicima tog poteza, nakon što je preliminarno prebrojana većina glasačkih listića, prema podacima koje je objavio javni servis RUV. Glasovi iz izbornih jedinica koje se pretežno protive pregovorima tek treba da budu prebrojani, dok se očekuje da zvanični rezultati budu objavljeni u nedelju po podne po lokalnom vremenu.
Kampanja uoči glasanja istakla je zabrinutost u toj atlantskoj zemlji sa nešto manje od 400.000 stanovnika zbog suvereniteta i kontrole nad njenim nesrazmerno velikim sektorima ribarstva i poljoprivrede. Ta nordijska zemlja već ima pristup jedinstvenom tržištu EU kroz sporazum o Evropskom ekonomskom prostoru.
Referendum se takođe oblikuje kao test geopolitičkog kredibiliteta Unije u trenutku kada ona nastoji da ubrza pregovore o pristupanju i okonča 13-godišnju pauzu u proširenju.
Negativan ishod sugerisao bi da Islanđani nisu previše zabrinuti zbog promena u geopolitičkom okruženju, čak ni nakon što su planovi američkog predsednika Donalda Trumpa u vezi sa susednim Grenlandom izazvali diplomatsku krizu u odbrambenom savezu NATO početkom godine. Island je jedina članica vojnog saveza koja nema vojsku.
U komentarima ranije ove nedelje, premijerka Kristrún Frostadóttir rekla je da bi ulazak u EU pomogao njenoj zemlji da poveća trgovinu i smanji troškove za kompanije i vlasnike nekretnina. EU je prošle godine primila dve trećine islandskog izvoza, dok je udeo SAD iznosio devet odsto, prema podacima Svetske trgovinske organizacije. Zemlja ima najvišu kamatnu stopu u zapadnoj Evropi, od osam odsto, dok inflacija od 2020. godine premašuje cilj centralne banke zemlje od 2,5 odsto.
Ishod u kojem bi pobedilo "ne" naglasio bi teškoće u predstavljanju ekonomskih argumenata za pristupanje EU na Islandu, koji je među najbogatijim zemljama prema dohotku po stanovniku. Prošlo je više od tri decenije otkako je Uniji pristupila zemlja koja je po ulasku postala neto uplatilac u njen budžet.
Island je podneo zahtev za pristupanje bloku 2009. godine nakon finansijske krize, ali su pregovori zamrznuti od 2013. godine. Tema je ponovo pokrenuta nakon promene vlasti krajem 2024. godine.
Iako je referendum savetodavnog karaktera, vlada je saopštila da će poštovati njegov rezultat.