text size
Sjedinjene Američke Države (SAD) pripremaju dosad neviđene ekonomske mere protiv Irana, a predsednik Donald Trump hoće da, posle gotovo šest meseci rata, natera Teheran na popuštanje.
Trump je u intervjuu za Fox News rekao da SAD planiraju snažan udar na iransku privredu, poručivši da ga ne brine da li će se sukob završiti pre američkih izbora u novembru. Ishod izbora u velikoj meri zavisiće od toga kako će birači oceniti stanje privrede. Trump u međuvremenu i dalje traži izlaz iz rata koji je doveo do rasta cena nafte i goriva.
Opširnije
Budućnost Ormuskog moreuza tiče se celog sveta
Geopolitička napetost oko Ormuškog ponovno otvara pitanje ko bi zaista trebalo da upravlja jednim od najvažnijih svetskih pomorskih prolaza.
14.08.2026
SAD pripremaju dosad nezabeležene mere za ekonomsku izolaciju Irana
SAD će uskoro objaviti nove ekonomske mere protiv Irana, u nastojanju da pojačaju pritisak na Teheran i primoraju ga na kapitulaciju nakon gotovo šest meseci rata.
14.08.2026
Trump ponovo pojačava ekonomski pritisak na "ukorenjeni" iranski režim
Administracija Donalda Trumpa ponovo se kladi na to da će snažan ekonomski pritisak završiti posao.
13.08.2026
Iran može da izdrži rat, ali dugoročno teško može da pobedi
Uprkos smirivanju napetosti, dugoročniji sporazum između Irana i SAD ostaje van domašaja.
11.08.2026
Pregovori između SAD i Irana, čiji je cilj postizanje trajnog mira, su zapeli. Povremeni sukobi se nastavljaju i ometaju protok nafte i drugih ključnih sirovina kroz strateški važan Ormuski moreuz. Obe strane optužuju onu drugu za nepouzdanost u pregovorima, dok je Iran preduzeo mere kako bi zadržao kontrolu nad moreuzom.
Trump je u petak na događaju na Long Ajlendu pohvalio američku blokadu iranskih luka i nazvao je "čeličnim zidom" koji Vašingtonu omogućava stvarnu kontrolu nad plovnim putem. Iran, međutim, tvrdi da i dalje sam upravlja saobraćajem kroz moreuz.
"Uskoro ću Ormuski moreuz proglasiti teritorijom Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Trump u šali.
Ministar finansija Scott Bessent najavio je u četvrtak u intervjuu za Newsmax da će naredne nedelje biti objavljeno još ekonomskih mera protiv Irana, opisujući ih kao nešto "što nikada ranije nismo videli u istoriji ekonomske izolacije neke države". Nije izneo detalje.
Iranska privreda već je pretrpela snažan udar. Veliki deo industrijskih kapaciteta je oštećen, dok je izvoz sirove nafte zbog američke blokade ozbiljno ograničen. Ipak, Islamska Republika preživela je više talasa sankcija koji je nisu primorali ni da odustane od nuklearnog programa ni da se odrekne kontrole nad Ormuskim moreuzom.
Trump je poslednjih dana ponovo pojačao ekonomski pritisak na Iran, dok se SAD suočavaju sa nedostatkom pojedinih vrsta municije i očigledno nisu naklonjene širenju vojne kampanje kojoj se domaća javnost uoči novembarskih izbora sve više protivi.
Predsednik je prošlog vikenda za Axios rekao da u vezi sa Iranom "smanjuje retoriku". "Jednostavno posmatramo Iran kako se bori sa visokom inflacijom i činjenicom da nema novca", rekao je.
Posle decenija sankcija i obnovljene kampanje pritiska, koja uključuje i potpunu pomorsku blokadu iranskih luka, ostaje nejasno koje bi dodatne efikasne ekonomske mere SAD uopšte mogle da uvedu. Jedna od mogućnosti bile bi sekundarne sankcije protiv kupaca iranske nafte, poput Kine, ali bi to verovatno izazvalo odgovor Pekinga i povećalo neizvesnost na svetskim energetskim tržištima.
Trump i drugi visoki američki zvaničnici u prošlosti su više puta koristili oštru retoriku prema Iranu, a da nakon toga nisu usledile konkretne mere, u pokušaju da nateraju Teheran da pregovara o okončanju sukoba koji brojni analitičari već ocenjuju kao zastoj.
Prema podacima Jeremyja Panera iz advokatske kancelarije Hughes Hubbard & Reed, koji prati sankcije protiv iranskog naftnog i petrohemijskog sektora, SAD su od 2018. godine uvele oko 2.200 sankcija Teheranu.
"Ako sankcije za 47 godina nisu slomile volju Teherana, malo je verovatno da će dodatne slične mere doneti promenu", navodi se u izveštaju Bloomberg Economics, koji je vodila Jennifer Welch. Prema njenoj proceni, najverovatniji scenario je nastavak sadašnje politike: zadržavanje sankcija i blokade uz ograničene vojne napade i diplomatske napore.
Iran je u međuvremenu reorganizovao svoje oružane snage i zauzeo agresivniji stav u inostranstvu, dok su pregovori o okončanju rata i dalje u slepoj ulici. To ukazuje na to da se Teheran priprema za mogućnost dugotrajnog perioda regionalnih sukoba.
Ormuski moreuz ostaje jedna od glavnih tačaka spora. Obe strane polažu pravo na kontrolu nad plovnim putem kroz koji je pre rata prolazila približno petina svetske trgovine naftom i prirodnim gasom, i zahtevaju ustupke koje druga strana verovatno neće prihvatiti.
Iran i Oman već duže pregovaraju o uspostavljanju pomorskog pravca kroz moreuz, ali SAD ne učestvuju u tim razgovorima. Novoimenovani sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Mohsen Rezaee rekao je da bi eventualni dogovor ostao odvojen od pitanja potpunog ponovnog otvaranja moreuza.