Kineski predsednik Xi Jinping i njegov ruski kolega Vladimir Putin pohvalili su snagu međusobnih odnosa tokom razgovora u Pekingu, dok obe zemlje nastoje da dodatno učvrste bilateralne veze u senci ratova u Ukrajini i Iranu.
Dvojica lidera potpisala su u sredu sporazum o produbljivanju strateške saradnje, nakon čega su zvaničnici obe države potpisali niz drugih dokumenata koji obuhvataju razne oblasti - od trgovine i tehnologije do izgradnje železnice. Putin je rekao da je tokom posete postignuto oko 40 sporazuma, iako među njima nije pomenut ključni projekat gasovoda.
"Izgradili smo stabilan sistem međusobne trgovine koji je zaštićen od spoljnog uticaja i negativnih trendova na globalnim tržištima", rekao je Putin sedeći pored Xija, nakon razgovora dve delegacije.
Opširnije
Vučić: Očekujem oko milijardu evra investicija iz Kine
Predsednik Srbije će u Kini boraviti od 24. do 28. maja 2026.
20.05.2026
Putin u Pekingu traži gasni sporazum sa Kinom usred krize na Bliskom istoku
Putin u Pekingu pokušava da iskoristi rat u Iranu i poremećaje na energetskom tržištu kako bi ubrzao gasni sporazum sa Kinom i dodatno ojačao strateško partnerstvo dve zemlje.
19.05.2026
EU se priprema za pregovore sa Rusijom
Dok je pregovarački tim Donalda Trumpa zaglavljen u iranskoj krizi zapostavljajući pitanje rata u Ukrajini, zvanična Moskva je prošle nedelje bacila svojevrsni pregovarački mamac Evropskoj uniji, predloživši joj da Gerhard Schroeder bude evropski pregovarač. Iako su u Briselu odbili predlog, u EU misle da je krajnje vreme da imaju svog pregovarača.
19.05.2026
Crni labud - hoće li kriza u Malajskom prolazu biti ta koja će probušiti berzanski AI balon
Šta Xijeva crvena linija oko Tajvana znači za azijske tehnološke kompanije koje ruše rekorde?
18.05.2026
Kineski predsednik je ranije izjavio da obe strane rade na produbljivanju političkog poverenja i strateške koordinacije.
Razgovori dvojice lidera u Velikoj hali naroda obuhvatili su i situaciju na Bliskom istoku, prenela je državna novinska agencija Sinhua. Xi je tom prilikom dodatno naglasio svoje ranije apele na prekid vatre u sukobu koji je počeo američko-izraelskim bombardovanjem Irana, a potom se proširio regionom. Nekoliko sati ranije, američki predsednik Donald Trump, koji se prošle nedelje sastao sa Xijem u Pekingu, zapretio je nastavkom udara na Iran narednih dana u okviru pritiska za postizanje sporazuma o okončanju rata.
"Sveobuhvatni prekid vatre je neophodan, ponovno pokretanje rata je još neprihvatljivije, a insistiranje na pregovorima je posebno važno", rekao je Xi u Pekingu.
Bloomberg
Lideri Rusije i Kine, dva najveća saveznika Irana, sastali su se nakon što je Trump izjavio da je odustao od novog bombardovanja Irana planiranog za utorak, na zahtev saveznika iz Persijskog zaliva. Takvi komentari sve više povećavaju mogućnost povratka aktivnim sukobima s Iranom, koji zasad odbija da prihvati Trumpove zahteve da se odrekne preostalih elemenata svog nuklearnog programa nakon višenedeljnih udara koji su počeli krajem februara.
Xi je dočekao Putina na trgu Tjenanmen na početku samita, uz isti ceremonijalni tretman kakav je nekoliko dana ranije imao i Trump. Odjeknula je počasna salva od 21 plotuna, dok je vojni orkestar svirao himne dve zemlje, a desetine dece sa ruskim i kineskim zastavama pozdravljale su lidere uz povike "Dobro došli, dobro došli".
Putin je rekao Xiju da su odnosi Rusije i Kine na istorijski najvišem nivou i predstavljaju model partnerstva. Poseta je formalno organizovana povodom 25. godišnjice sporazuma o prijateljstvu i saradnji između Rusije i Kine. Nazivajući Xija "dragim prijateljem", Putin je rekao da Rusija ostaje pouzdan snabdevač energijom za Kinu.
"U trenutnoj napetoj međunarodnoj situaciji, naša bliska saradnja je posebno potrebna", rekao je Putin. "Kina i Rusija treba da budu usmerene na dugoročne strategije i da podstiču razvoj i preporod svojih država", nadovezao se Xi, a prenela je kineska državna televizija CCTV.
Dodao je da njihove zemlje treba da "izgrade pravedniji i razumniji sistem globalnog upravljanja", suočen sa "nekontrolisanom unilateralnom hegemonijom", što je delovalo kao prikrivena kritika na račun SAD.
Putin i Xi, koji dele zajedničku želju za multipolarnim svetskim poretkom kojim bi se osporila globalna dominacija SAD, planiraju i zajednički susret uz čaj kasnije tokom dana. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je ovo Putinova 25. poseta Kini. Planirani razgovor uz čaj "jedan je od najvažnijih događaja posete", rekao je novinarima u ponedeljak Jurij Ušakov, pomoćnik Kremlja za spoljnu politiku.
"Mi, kao i naši kineski prijatelji, zainteresovani smo da taj susret uz čaj traje što duže", dodao je.
Među temama razgovora Rusije i Kine bio je i planirani gasovod "Snaga Sibira 2", saopštio je ranije Kremlj, iako nijedan lider nije pomenuo projekat tokom potpisivanja sporazuma.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u sredu da su glavni parametri projekta gasovoda usaglašeni, ali da pojedini detalji još treba da budu dovršeni, bez dodatnih objašnjenja.
Pored razgovora sa Xijem, Putin će imati i odvojene sastanke sa kineskim premijerom Li Qiangom.
Rusija se nada da će turbulencije na energetskim tržištima, izazvane sukobom na Bliskom istoku i skoro pa zatvaranjem Ormuza, učiniti Kinu fleksibilnijom u pregovorima o ceni gasa za projekat.
Kineski državni mediji izdvojili su potencijalne oblasti saradnje - od energetike, poljoprivrede, nauke i tehnologije do svemira i veštačke inteligencije (AI). U ruskoj delegaciji nalaze se visoki državni zvaničnici i čelnici velikih kompanija, od Gazproma do Rosatoma i Roscosmosa.
Šta kaže Bloomberg Economics
Bilateralni odnos je od ključnog značaja za obe zemlje, posebno kada je reč o trgovini i bezbednosnoj saradnji. Obe strane dele i viziju multipolarnog svetskog poretka. Ipak, partnerstvo ima svoja ograničenja, a Rusija sve više preuzima ulogu mlađeg partnera.
— Alex Kokcharov i Adam Farrar
Pod sve većim pritiskom na ekonomiju, Rusija se u velikoj meri oslanja na trgovinu sa Kinom kako bi ublažila posledice zapadnih sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu, koja traje već petu godinu. Kako je ranije objavio Bloomberg News, Rusija više od 90 odsto sankcionisane tehnologije uvozi preko Kine. Kina negira da je isporučivala oružje bilo kojoj strani u ratu u Ukrajini, navodeći da strogo kontroliše izvoz robe dvojne namene.
Iako Peking Moskvu vidi kao korisnog partnera u slabljenju američke dominacije i promociji takozvanog multipolarnog svetskog poretka, Kina očigledno ne želi da bude previše povezana sa rizicima Putinovog rata u Ukrajini, posebno dok pokušava da se globalno predstavi kao faktor stabilnosti.
Takvo balansiranje objašnjava i očigledne kontradikcije u kineskoj poziciji. Peking odbija da osudi rusku invaziju, ali kineski zvaničnici i dalje insistiraju na principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i autoriteta Ujedinjenih nacija, odnosno na retorici koja teško ide uz teritorijalne zahteve Moskve u Ukrajini.
"Putin ne bi mogao da nastavi rat u Ukrajini bez sistematske podrške koju Kina pruža ruskoj ratnoj mašineriji", rekla je Henrietta Levin, viša saradnica Centra za strateške i međunarodne studije.
"U Pekingu treba očekivati da će Putin tražiti veću materijalnu podršku za rusku vojsku i dodatnu pomoć kineskih finansijskih institucija u zaobilaženju američkih i evropskih sankcija", dodala je.